Član ratnog Predsjedništva Republike BiH Ejup Ganić tvrdi da je "lično spriječio da BiH dođe pod Miloševićevo okrilje".
Ejup Ganić tvrdi da se u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu sukobile dvije vojne formacije Teritorijalna odbrana BiH i bivša JNA i da je tom prilikom poginulo pet ili šest ljudi.
"Bilo je hiljadu slučajeva u BiH gdje su se sukobile vojne formacije i u kojima je poginulo više ljudi. Dobrovoljačka je njima interesantna, jer su tog dana mislili da će BiH preći pod okrilje Slobodana Miloševića", tvrdi Ganić.
Ganić kaže, da je on lično tada "pomrsio račune" onima, koji su, kako je rekao, mislili da 2. i 3. maja 1992. godine, kidnapovanjem šefa države BiH (Alije Izetbegovića) omoguće da BiH uz pomoć Fikreta Abdića dođe pod okrilje Miloševića.
Gostujuću u programu Televizije OBN, Ganić je ocijenio da su on i (hrvatski član Predsjedništva Stjepan) Kljujić predstavljali okosnicu, kako je naveo, odbrambenog pakta i da optužbe protiv njih "stavljaju pod pritisak ljude koji su učestvovali u odbrani BiH".
Prema njegovom mišljenju, Srbija pokušava Dobrovoljačkom ulicom da napravi, kako je rekao, neku vrstu ravnotežu s obzirom da su njeni zvaničnici dobili oko 1.000 godina zatvorske kazne u Hagu.
On tvrdi da Beograd time želi pravosudnim organima da nametne, kako je rekao, dnevni red istraživanja, jer se, prema njegovom mišljenju, tako onemogućuje istraživanje stradanja Bošnjaka u Prijedoru, Gacku i Nevesinju.
Ganić je slanje potjernica iz Srbije uporedio sa slučajem kada bi, kako je rekao, Nijemci poslije Drugog svjetskog rata slali potjernice za Englezima i dodao da vlasti BiH treba sada da "pokažu da su u stanju da zaštite svoje građane".
Tužilaštvo za ratne zločine Srbije pokrenulo je krajem prošle godine istragu protiv 19 državljana koje sumnjiči za ubistvo vojnika JNA počinjeno u maju 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, među kojima su i članovi ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić i Stjepan Kljujić.
Zahtjevom za provođenje istrage određeni broj osumnjičenih se, kao visoki politički i vojni funkcioneri tadašnjih vlasti BiH, terete za izdavanje naređenja za napad, za planiranje i organizovanje napada na vojnike i druge pripadnike JNA u Sarajevu.
Njih sumnjiče za ratne zločine počinjene u napadu na vojnu bolnicu, Dom JNA i kasarnu Sarajevu, kao i za napad u Dobrovoljačkoj ulici 2. i 3. maja 1992. godine.
Prema ranijoj prijavi Centra javne bezbjednosti Istočno Sarajevo protiv 15 osoba, u tim napadima 2. i 3. maja ubijena su 42, a ranjena 73 pripadnika JNA, dok ih je zarobljeno 215. Zarobljenici su psihički i fizički zlostavljani, a grupa vojnika je bila spaljena strujom na tramvajskim šinama.
U izvodu iz krivične prijave navodi se da su Ejup Ganić i Stjepan Kljuić, kao članovi Predsjedništva BiH, organizovali i naredili Mustafi Hajrulahoviću i Jusufu Pušini da 3. maja 1992. godine napadnu kolonu bivše JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu.
Ganić i Kljuić su, prema prijavi, izdali naređenje za napad iako je bio postignut dogovor da se Komandi Druge oblasti JNA omogući da mirno napusti Sarajevo. Na taj način njih dvojica neposredno su učestvovali u ubijanju i ranjavanju više desetina pripadnika JNA.
Uprkos dokazima za ovaj zločin koji su dostavljeni i Tužilaštvu BiH, još niko nije odgovarao.
Poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH Slavko Jovičić izjavio je danas Srni da ratni član Predsjedništva BiH Ejup Ganić treba da izađe pred sud i da sud kaže je li on kriv ili ne za zločin u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici maja 1992. godine
"Neću hipotetički da pravim spekulacije, nisam ni sudija ni tužilac. Ja samo tražim pravdu za srpske žrtve. Neka Ejup Ganić izađe pred sud i neka se dokaže je li kriv", istakao je Jovičić i dodao da se, na žalost, nadao da će to utvrditi Haški tribunal, jer je, kako je rekao, još davno, on lično predao predmet "Dobrovoljačka ulica" bivšem glavnom haškom tužiocu Karli del Ponte.
"Moje nadanje se nije ostvarilo, jer ona nije htjela da otvori ni jedan predmet gdje su Srbi stradali, jer je Haški sud politički i selektivni sud koji ima zadatak samo da sudi Srbima", nagalsio je Jovičić.
On je rekao da se danas, ipak, nada da će sa Ganićem, jednim od glavnih aktera u slučaju "Dobrovoljačka ulica", raspravu o tom zločinu voditi na Sudu BiH ili još bolje pred sudom u Beogradu, jer postoje živi svjedoci i brojni dokumenti i video-zapisi zahvaljujući kojima se jasno može dokazati da je Ganić jedan od najodgovornijih za počinjeneni zločin u nad pripadnicima JNA.
Komentarišući Ganićevu današnju izjavu, Jovičić je rekao da želi podsjetiti Ganića da je JNA tada bila jedina regularna armija u bivšoj Jugoslaviji.
"To što je (tadašnji predsjedavajući Predsjedništva BiH) Alija Izetbegović dvije godine prije rata naredio da se muslimani povuku iz JNA, bila je njihova strategija koju je podržao tadašnji ambasador SAD /Voren/ Cimerman koji je davao upustva Izetbegoviću kako da napravi samostalnu BiH, a ogromnu ulogu u svemu tome je imao Ganić", naglasio je Jovičić i dodao da ni pet vojnika nije malo. (Srna)