Krivotvorenje novca i njegovo rasturanje u znatnom je porastu posljednjih mjeseci, tvrde u entitetskim policijama.
U BiH je u prvim mjesecima ove godine otkriveno čak 81 krivično djelo koje se odnosi na proizvodnju i stavljanje u opticaj krivotvorenog novca, pišu "Nezavisne novine".
U FBiH za tri mjeseca otkriveno je 49, a u RS u četiri mjeseca 32 slučaja. Prema podacima Centralne banke Bosne i Hercegovine (CB BiH), koja vrši provjeru autentičnosti novčanica, u prva tri mjeseca 2009. godine registrovano je 1.136 komada krivotvorenih novčanica i kovanica konvertibilne marke. Međutim, iako je krivotvorenje novca u znatnom porastu, građani se zbog zakonskih procedura vrlo rijetko odlučuju na prijavljivanje lažnog novca.
Nema odštete za falsifikat: Ukoliko vam prilikom kupovine u ruke dospije lažan novac, imate dvije mogućnosti. Ukoliko se odlučite da prijavite novac policiji, što ste zakonom dužni, moraćete dati izjavu i nećete dobiti odštetu za izuzeti novac. Druga opcija je da zadržite novac i potrošite ga na istoj toj pijaci ili nekoj drugoj radnji, bez gubljenja vremena i davanja izjava.
Iako je druga opcija krivično djelo za koje je kazna do godinu dana zatvora, za većinu bh. građana je sa razlogom mnogo prihvatljivija. Velik broj građana, posebno trgovci koji se najčešće susreću sa ovim novcem, tvrdi da su zbog teške ekonomske situacije i zakonskih propisa vezanih za krivotvorenje novca prisiljeni da protiv svoje volje čine krivično djelo. Najugroženiji su trgovci na pijacama kod kojih najčešće završava lažni novac.
U Centralnoj banci BiH tvrde da je nepoznata praksa da građani za krivotvoreni novac mogu dobiti zamjenu ili odštetu.
"Zamjena krivotvorenog novca ili dobijanje odštete za njega mogli bi dovesti do povećanja krivotvorenja, jer bi u tom slučaju proizvodnja krivotvorina mogla biti povećana upravo zbog toga što bi se za njih mogla dobiti zamjena ili odšteta", kaže Zijada Kovač, portparol Centralne banke BiH.
Samir Lačević, rukovodilac za bankarske poslove u Udruženju banaka BiH, kaže da građani ne smiju biti krivi što institucije dozvoljavaju da lažni novac dođe u opticaj.
"Ne može građanin biti kriv ako mu negdje kao kusur vrate lažni novac. Ljudi su danas u takvoj situaciji da im je bitna svaka marka i naravno da niko ne želi da iz svog džepa pokriva lažni novac. Kada bi institucije davale nadoknade građanima, njima bi to bilo minimalno finansijsko opterećenje, a policiji bi znatno pomoglo u pronalasku kriminalaca i suzbijanju krivotvorenja novca", kaže Lačević.
"Operišu" na ulicama: U Federalnoj upravi policije (FUP) ističu da je pomoć građana pri suzbijanju ovog problema od velikog značaja. Međutim, nisu mogli u kojoj mjeri su građani spremni na saradnju i koliko ljudi i dolazi u policiju kako bi prijavili krivotvoreni novac.
"I pored toga što nema nadoknada ljudi ipak prijave lažni novac. Ne mogu reći u kojem je to broju, ali ima slučajeva. Od građana koji donesu novac uzima se izjava kako bi se utvrdilo porijeklo novca", kaže Robert Cvrtak, portparol FUP-a.
Mirna Šoja, portparol MUP-a Republike Srpske, kaže da, prema dosadašnjim iskustvima MUP-a RS, najčešće falsifikovane novčanice su u valuti euro u apoenima 100, 50 i 20 eura, a najčešće falsifikovana je novčanica od 50 KM.
"Većinom se radi o pojedinačnim slkučajevima stavljanja u promet falsifikovanih novčanica u tržnim centrima, benzinskim pumpama, trgovinama i slično. Najčešće novčanice koje su na meti falsifikatora su u valuti euro, a od kovanica to su pet i jedna KM", kaže Šoja.
Kvalitet "na zavidnom nivou": U Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) kažu da, s obzirom da BiH nema nacionalni centar za krivotvorenje novca gdje bi se dostavljale krivotvorene novčanice, ne može se sa sigurnošću utvrditi koliko je kazneno djelo krivotvorenje novca rasprostranjeno u BiH.
U Centralnoj banci BiH ipak tvrde da krivotvorine nemaju uticaj na bh. ekonomiju i da je količina krivotvotrina u odnosu na količinu novca u opticaju zanemariva.
Građanima se savjetuje da budu oprezni kada primaju novac, posebno u manjim apoenima, te da vode računa o mjestima i licima od kojih su primili krivotvorene novčanice. Posebnu pažnju treba obratiti na novčanice u manjim apoenima, jer se one s jedne strane lagano i brzo distribuiraju, a sa druge one su slabije kontrolisane prilikom stavljanja u promet.
Lažna novčanica ima nekoliko elemenata koji služe kao zaštita od krivotvorenja, a koji se mogu provjeriti bez upotrebe bilo kakve dodatne opreme. Prije svega, papir za novčanice je specifičan i može se na dodir razlikovati od običnog papira. U sam papir su ugrađena dva zaštitna elementa koji se mogu vidjeti ako se novčanica promatra prema izvoru svjetlosti: vodeni znak i zaštitna nit. Veći apoeni, 20, 50, 100 i 200 KM (i novo izdanje novčanice od 10 KM), imaju reljefnu štampu koja se može osjetiti pod prstima, portret i slova na licu novčanice. Kod apoena 20, 50 i 100 KM, u gornjem desnom uglu lica novčanice nalazi se oznaka apoena koja mijenja boju zavisno od ugla posmatranja. Kod apoena 200 KM, ovaj element se nalazi u donjem desnom uglu na naličju novčanice. Kod apoena od 5 KM i kod starijeg izdanja apoena 10 KM, umjesto ovog elementa na desnoj strani lica novčanice nalazi se uspravna pruga koja svjetluca različitim intenzitetom kada se gleda pod različitim uglom.
(MONDO)