Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio je jednoglasno po hitnom postupku četiri zakona koji su uslovi i obaveza BiH iz Mape puta.
Riječ je o Zakonu o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakonu o graničnoj kontroli, Zakonu o kontroli kretanja oružja i vojne opreme i Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Ove zakone je hitnoj proceduri prošle sedmice usvojio Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH.
U raspravi o ovim zakonima, na koje delegati, kao i poslanici prošle sedmice nisu imali pravo amandmanskog djelovanja, zamjenik predsjedsvajućeg Doma naroda i delegat Saveza nezavisnih socijaldemokrata Dušanka Majkić rekla je da je usvajanje uvih zakona primjer kako ubuduće ne bi trebalo raditi.
"Ovo je primjer kako Parlamentarna skupština BiH nikada više ne bi trebalo da radi. Sve je ovo moglo da bude urađeno prije godinu dana", istakla je Majkićeva.
Da je ovo primjer kako ubuduće ne treba raditi saglasio se i delegat Hrvatske demokratske zajednce BiH Brnko Zrno.
I delegat HDZ BiH Božo Rajić smatra da je izgubljeno puno vremena.
"Hrvatski predstavnici nisu bili kočničari već je spor bio na relaciji Sarajevo - Banjaluka. Interesuje me ko je kočio i zašto, kao i ko je popustio i zašto", istakao je Rajić.
Protiv procedure usvajanja ovih zakona usprotivio se delegat Srpske demokratske stranke Slobodan Šaraba, jer "nije objašnjeno koji su razlozi da zakoni budu razmatrani po hitnoj proceduri".
Zakonom o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima ova oblast će biti izdvojena iz Zakona o krivičnom postupku BiH i uređena na sveobuhvatan način u skladu s praksom zemalja Evropske unije i okruženja.
Ovim zakonom želi se osigurati jednoobrazan postupak za sva tijela u BiH, kako na državnom tako i na nivou entiteta i Brčko distrikta u skladu s međunarodnim konvencijama i ugovorima kojima je BiH pristupila.
Jedna od značajnih novina u ovom zakonu je prebacivanje troškova ekstradicije i transfera osuđenih lica sa sudova BiH na Ministarstvo pravde BiH, a predviđena je i mogućnost ustupanja krivičnog gonjenja drugoj državi za krivična djela za koje je zakonom predviđena kazna zatvora u trajanju od deset ili više godina, ukoliko BiH zaključi ugovor s tom državom.
Zakonom o graničnoj kontroli uređuju se granična kontrola, prelazak državne granice BiH, granični prelazi, granična linija, zaštitno područje, kontrola prenosa oružja i municije preko državne granice, međunarodna granična policijska saradnja, prikupljanje podataka i vođenje evidencije, te druga pitanja u vezi s graničnom kontrolom.
Donošenjem ovog zakona prestaje da važi aktuelni Zakon o nadzoru i kontroli prelaska državne granice.
Zakonom o kontroli kretanja oružja i vojne opreme biće omogućeno BiH preuzimanje nadležnosti u ovoj oblasti od EUFOR-a. Njime se uređuju način i uslovi pod kojim se obavlja kretanje oružja i vojne opreme unutar BiH, kao i kretanje naoružanja u vezi s prelaskom državne granice.
Ovaj zakon ne odnosi se na kretanje naoružanja koje obavljaju Oružane snage BiH i policijski organi u BiH u okviru svoje službe, kao ni na nošenje ličnog oružja fizičkih lica kojima su izdate isprave o oružju.
Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, usklađen je sa standardima EU, te se njime na sveobuhvatniji način tretira ova oblast u odnosu na dosadašnji zakon o sprečavanju pranja novca.
Vlada Republike Srpske pozdravlja usvajanje nekoliko veoma važnih zakonskih projekata u oba doma Parlamentarne skupštine BiH zahtjevanih od strane Evropske komisije u procesu liberalizacije viznog režima, izjavila je Srni savjetnik predsjednika Vlade RS za evropske integracije i saradnju sa međunarodnim organizacijama Željka Cvijanović.
Ona je napomenula da je veoma važno da BiH aktivno radi na ispunjavanju svih uslova EU u procesu liberalizacije viznog režima, a samim tim stavljanja BiH na tzv. šengen listu, čime bi građani BiH bili oslobođeni viznog režima.
Cvijanovićeva je istakla da vizni režim koji, bez obzira na određene olakšice koje su uvedene, i dalje predstavlja ozbiljne poteškoće za privrednike, ali isto tako za sve druge građane koji imaju potrebu da putuju u zemlje šengenskog prostora, odnosno članica EU od kojih se većina nalazi u šengenskom sistemu.
"Poznato je da smo u nekoliko proteklih sedmica imali veoma intenzivnu aktivnost na usaglašavanju ovih zakona, ali i čitav niz konsultacija i dogovora o nekim drugim obavezama koji je takođe potrebno ispuniti. U svim ovim aktivnosti učestvovala je i Vlada RS, posebno putem Kabineta predsjednika Vlade, te ministarstava unutrašnjih poslova i pravde RS", istakla je Cvijanovićeva.
Inače, dodala je ona, proces liberalizacije viznog režima s krajnjim ciljem njegovog potpunog ukidanja ima i regionalnu dimenziju.
Ivanić smatra da bi BiH, ipak, do kraja godine trebalo da dobije bezvizni režim.
(Srna/MONDO)