Karadžić ne može izbjeći sudjenje!

Odbijen je i zahtjev za odbacivanje optužnice zasnovan na tvrdnji da je Karadžiću imunintet od Tribunala 1996. godine navodno garantovao izaslanik SAD Ričard Holbruk.

U objavljenoj odluci, vijeće predsjedavajućeg Ijana Bonomija ocijenilo je da Karadžićeva odbrana nije dokazala da je Holbruk tokom pregovora o povlačenju Karadžića u julu 1996. imao ovlašćenja ni djelovao u ime Savjeta bezbjednosti UN, niti glavnog tužioca Haškog tribunala.

Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid i zločine protiv čovječnosti nad nesrbima u BiH 1992-95.

U zahtjevu za obustavu postupka, podnijetom krajem maja, Karadžićeva odbrana je tvrdila da Tribunal nema nadležnost da Karadžiću sudi zbog postojanja sporazuma o imunitetu koji je sklopio Holbruk kao "zvaničnik sa stvarnim ili pretpostavljenim ovlašćenjima Savjeta bezbjednosti UN i njegovih organa", uključujući i Haški tribunal.

Vijeće sudije Bonomija utvrdilo je, medjutim, da odbrana nije dostavila nikakve dokaze da su Haško tužilaštvo i Savjet bezbjednosti bili uključeni u pregovore koje je Holbruk vodio o povlačenju Karadžića na sastancima sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem, 18. I 19. jula 1996. u Beogradu.

Sudije su naznačile da je pitanje da li je glavni tužilac učestvovao u takvim pregovorima od ključnog značaja za utvrdjivanje da li bi navodni sporazum o imunitetu važio pred Tribunalom.

"Premda optuženi tvrdi da je bilo nekih konsultacija izmedju glavnog tužioca i vlade SAD i Holbruka tokom 1995-96, to ne utvrdjuje da je Holbruk djelovao sa tužiočevim ovlašćenjima, bilo stvarnim ili pretpostavljenim. Dokazi koje je optuženi priložio iz raznih knjiga o toj temi, pokazuju da je zapravo bilo suprotno - da su postojale stalne napetosti izmedju tužioca i američkih pregovarača, uključujući Holbruka", piše u odluci sudija.

Vijeće kao primjer navodi da je tužilac podigao novu optužnicu protiv Karadžića ubrzo pošto su ga 1995. američki izaslanici obavestili da se na pregovorima u Dejtonu razmatra raspisivanje amnestije u BiH.

U odluci se precizira i da tužilac, nakon podizanja optužnice, nije sam mogao da je povuče, niti obustavi postupak, već je tu odluku morao da odobri sudija. U vrijeme kada je Karadžiću, kako tvrdi, garantovan imunitet od Tribunala, on je već bio optužen, a tužilac ne samo da nije pokušao da optužnicu povuče, veće je 12. jula 1996. izdao novi nalog za njegovo hapšenje.

"Dokazni materijal koji je priložio optuženi ne pokazuje da je tužilac na bilo koji način bio uključen u postizanje sporazuma", zaključilo je sudsko vijeće.

Odbacujući tvrdnju odbrane da je Holbruk, kada je Karadžiću navodno garantovao imunitet, djelovao ne samo u ime SAD, nego i Savjeta bezbjednosti UN, sudije navode da je, naprotiv, u avgustu 1996. Savjet u predsjedničkoj izjavi kritikovao lokalne vlasti što Karadžića nisu uhapsile i predale Tribunalu.

U odluci, sudsko vijeće primjećuje i da dokazi iz Karadžićevog podneska prije ukazuju na suprotno - da je Holbruk djelovao isključivo kao izaslanik SAD kao što je i sam optuženi tvrdio u prvim podnescima.

Kao jedan od dokaza da Holbruk nije zastupao Savjet bezbjednosti, veće navodi riječi samog Karadžića da je oklijevao da potpiše sporazum o povlačenju zato što nije vjerovao Holbruku, ali da je to učinio pod pritiskom Miloševića.

Danas objavljenom odlukom, vijeće sudije Bonomija odbilo je i Karadžićev zahtjev da se o navodnom sporazumu o imunitetu zakaže usmena rasprava.

Vijeće je ponovilo da će sporazum o Karadžićevom povlačenju sa čela RS i iz političkog i javnog života biti razmatran na kraju sudjenja, pri odlučivanju o presudi.

Isto vijeće je, u odluci o jednom ranijem podnesku odbrane naznačilo da - čak i da sporazum s Holbrukom postoji - navodni Karadžićev imunitet pred Tribunalom nema nikakvu važnost, te da bi samo mogao biti uzet u obzir pri eventualnom odredjivanju kazne.

U zahtevu za obustavljanje postupka, Karadžić je tvrdio da mu je Holbruk garantovao imunitet u zamjenu za povlačenja tokom pregovora koje je vodio sa Miloševićem u Beogradu, 18. i 19. jula 1996.

Karadžić tim pregovorima nije prisustvovao, a na Palama je potpisao dokument kojim se obavezao na povlačenje i u kojem se imunitet nije pominjao.

Kao dodatak zahtjevu za odbacivanje optužnice, odbrana je priložila kopiju tog dokumenta. U dokumentu, izmedju ostalog, piše da će se Karadžić od 19. jula te godine povući sa svih položaja i iz javnosti, a da će dužnost predsednika RS preuzeti Biljana Plavšić.

Na dokumentu su, pored Karadžićevog, potpisi Plavšićeve, Momčila Krajišnika, Alekse Buhe i kao "svjedoka" Slobodana Miloševića I Milana Milutinovića, tada ministra spoljih poslova Srbije.

Karadžić je uhapšen u Beogradu 21. jula prošle godine, a u Hag je prebačen devet dana kasnije. U prvom pojavljivanju pred Tribunalom, odbio je da se izjasni o krivici, poslije čega je sudija Bonomi u spis, u skladu sa pravilima, uveo da je optuženi izjavio da nije kriv. (Beta)