U zemlji u kojoj su organizovani kriminal i korupcija svakodnevna pojava i sasvim normalno ponašanje najmanje se govori o možda i najvećoj poslijeratnoj malverzaciji s novcem.
Parlamentarna skupština BiH četiri puta je oformila istražnu komisiju za utvrđivanje trošenja donatorskih sredstava, čiji su članovi pokušavali utvrditi ponajprije koliko je novca došlo u BiH i kako je on utrošen.
Prema riječima nekih od članova komisije, u svom radu su se susretali s brojnim opstrukcijama, nisu uspijevali doći do potrebnih dokumenata, pa još uvijek niti jedno od ranijih komisija nije čak uspjela utvrditi koliko je novca došlo u zemlju, piše mostarski "Dnevni-list".
Ipak, svi se slažu kako se radi o najmanje 10 do najviše 20 milijardi dolara.
Jedino što je komisija uspjela utvrditi jeste da je zemlja dobila 3,8 milijardi evra u donacijama stranih zemalja i udruženja, ali je samo 1,7 milijardi evra dokumentovano. Međutim, i sam Sefer Halilović, koji je bio na čelu te komsije, kategorički je tada kazao kako to predstavlja samo 30 posto ukupne svote donirane BiH od kraja rata. Uz to, smatra da je puno tog novca završilo u privatnom sektoru, ili na računima političkih stranaka, te kako zbog ugleda BiH, inostranih poreznih obveznika i građana BiH, moramo otkriti gdje je otišao taj novac.
Mirko Okolić, koji je bio član ranije komksije, takođe je tvrdio kako je teško reći koliko je donacija ušlo, odnosno u kojem iznosu, u BiH, ali se može reći približno da se barata svotama od 10 do 20 milijardi dolara. Nadalje, predsjednik prve komisije Tihomir Gligorić nebrojeno puta je ponovio kako se radi o donacijama vrijednim desetak milijardi dolara te kako nikada u našoj zemlji nije bilo političke volje da se istina istjera načistac kada su u pitanju inostrane donacije.
Na probleme oko krađe donatorskih sredstava upozoravali su raznorazni funkcioneri međunarodnih institucija u BiH. Tako je nekadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun govorio kako je u BiH pokradeno više od sedam milijardi maraka.
Žak Klajn, američki diplomata koji je bio posebni izaslanik glavnog sekretara UN-a za BiH, još je 2009. godine kristalno jasno kazao kako je u BiH poslano 14 milijardi dolara donacija što je, računajući po glavi stanovnika, više nego što su Njemačka i Japan dobili nakon Drugog svjetskog rata.
Sličnim podacima barataju i nevladine organizacije u BiH, pa je tako ranije Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), kazao kako je direktna pomoć za obnovu, uključujući humanitarnu pomoć, iznosila između 16 i 20 milijardi evra.
Prema svemu navedenom, čini se kako je nesporno da je u BiH ušlo više od 10 milijardi dolara vrijednih donacija, a ono što je otužno jest da se niti dan-danas ne zna gdje je taj novac završio.
Prema riječima nekih od članova komisije, u svom radu su se susretali s brojnim opstrukcijama, nisu uspijevali doći do potrebnih dokumenata, pa još uvijek niti jedno od ranijih komisija nije čak uspjela utvrditi koliko je novca došlo u zemlju, piše mostarski "Dnevni-list".
Ipak, svi se slažu kako se radi o najmanje 10 do najviše 20 milijardi dolara.
Jedino što je komisija uspjela utvrditi jeste da je zemlja dobila 3,8 milijardi evra u donacijama stranih zemalja i udruženja, ali je samo 1,7 milijardi evra dokumentovano. Međutim, i sam Sefer Halilović, koji je bio na čelu te komsije, kategorički je tada kazao kako to predstavlja samo 30 posto ukupne svote donirane BiH od kraja rata. Uz to, smatra da je puno tog novca završilo u privatnom sektoru, ili na računima političkih stranaka, te kako zbog ugleda BiH, inostranih poreznih obveznika i građana BiH, moramo otkriti gdje je otišao taj novac.
Mirko Okolić, koji je bio član ranije komksije, takođe je tvrdio kako je teško reći koliko je donacija ušlo, odnosno u kojem iznosu, u BiH, ali se može reći približno da se barata svotama od 10 do 20 milijardi dolara. Nadalje, predsjednik prve komisije Tihomir Gligorić nebrojeno puta je ponovio kako se radi o donacijama vrijednim desetak milijardi dolara te kako nikada u našoj zemlji nije bilo političke volje da se istina istjera načistac kada su u pitanju inostrane donacije.
Na probleme oko krađe donatorskih sredstava upozoravali su raznorazni funkcioneri međunarodnih institucija u BiH. Tako je nekadašnji visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun govorio kako je u BiH pokradeno više od sedam milijardi maraka.
Žak Klajn, američki diplomata koji je bio posebni izaslanik glavnog sekretara UN-a za BiH, još je 2009. godine kristalno jasno kazao kako je u BiH poslano 14 milijardi dolara donacija što je, računajući po glavi stanovnika, više nego što su Njemačka i Japan dobili nakon Drugog svjetskog rata.
Sličnim podacima barataju i nevladine organizacije u BiH, pa je tako ranije Žarko Papić, direktor Inicijative za bolju i humaniju inkluziju (IBHI), kazao kako je direktna pomoć za obnovu, uključujući humanitarnu pomoć, iznosila između 16 i 20 milijardi evra.
Prema svemu navedenom, čini se kako je nesporno da je u BiH ušlo više od 10 milijardi dolara vrijednih donacija, a ono što je otužno jest da se niti dan-danas ne zna gdje je taj novac završio.