Iako na samom dnu liste, i BiH se našla među zemljama s najvećim rezervama zlatnih poluga u svijetu, a kako ističu iz Centralne banke koja je zadužena za njih, zlato je na sigurnom, a prodaja nije u planu.
Prema informacijama statističkog portala statista.com, BiH je zauzela 93. mjesto od 100, i to zahvaljujući posjedovanju oko tri tone zlata u rezervama, što je pokazao izvještaj Svjetskog vijeća za zlato.
Prema ovom izvještaju, među balkanskim zemljama najveće zlatne rezerve ima Grčka, 112,2 tone, slijedi Bugarska sa 40 tona, dok je na trećem mjestu Srbija sa 16,1 tonom. Makedonija je na četvrtom mjestu sa 6,8 tona zlatnih rezervi, Slovenija je peta s 3,2 tone, dok je na posljednjem mjestu Albanija s 1,6 tona zlata. Treba napomenuti da Albanija, kako među balkanskim zemljama, tako i u svijetu, posjeduje najmanje rezerve zlata, dok od zemalja u regionu Hrvatska i Crna Gora nisu uopšte na listi.
Iz Centralne banke BiH su za "Press RS" potvrdili da ova banka u svom portfoliju ima 96.000 finih unci ili tri tone zlata, što predstavlja relativno mali procenat u deviznim rezervama CB BiH, koji trenutno iznosi nešto ispod 2,5 odsto od sedam milijardi maraka.
Ukoliko bi BiH prodavala svoje zlatne rezerve, za njih bi dobila oko 240 miliona maraka. Prosječna cijena zlata po gramu je 80 maraka, što znači da je kilogram zlata 80.000 maraka. Kada to pomnožimo sa tri hiljade kilograma, dobije se cifra od 240 miliona maraka.
CB BiH drži monetarno zlato na računu u banci u Švajcarskoj, koja ima kreditni rejting AAA (Fitch), a fizički je locirano u trezoru Banke Engleske. Inače, od tri tone zlata koje ima BiH, nešto više od tone dobijeno je na osnovu sukcesije bivših jugoslovenskih republika.
Guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić, ranije je kazao da tri tone zlatnih poluga kojim raspolaže BiH svakako ne bi mogle sačuvati stabilnost konvertibilne marke ako bi, kojim slučajem, došlo do kolapsa evropskog monetarnog sistema.
Prema riječima stručnjaka iz svijeta ekonomije, vrijednost konvertibilne marke u vezi je s evrom, a zadatak Centralne banke BiH nije da ostvari dobit, već da očuva vrijednost novca. Da bi CB BiH obezbijedila sigurnost novca, u svojoj podlozi mora imati novac koji emituje adekvatnu vrijednost, pa zbog toga i nije preporučljivo da CB BiH kupuje zlato.
"Kada zemlja ima suficit, mora imati pokriće u zlatu. Pokušaj Švajcarske da oko 20 odsto novca pretvori u zlato nije najbolje prošao, a protiv te prakse su i bankari. U svim zemljama, odluku da li će kupovati dodatne zlatne zalihe donose njihove centralne banke", kaže ekonomista Zoran Pavlović, koji izdvaja kao zanimljivo trenutno gomilanje zlata Rusije, koja na taj način želi oslabiti uticaj dolara.
BiH je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je svoju monetarnu stabilnost vezala gotovo isključivo za evro, kao rezervnu valutu, pošto 95 odsto rezervi čini evropska valuta. Istovremeno, Zakonom o Centralnoj banci BiH vrijednost rezervi u zlatu ograničena je na maksimalnih pet odsto, čime je manevarski prostor za trgovinu znatno sužen, tako da se Centralna banka samo djelimično može upuštati u kupovinu novih tranši zlata.
"BiH ima manju količinu zlata, koja nije preterano značajna, pa je i sama potreba ove zemlje za njim mala. Po meni, tri tone nije velika količina za ovu zemlju, ali nije ni zanemarljiva", kaže Pavlović i dodaje da odluku o kupovini ipak ima jedino Centralna banka, ali da su do sada imali i gubitke zbog pogrešne investicione politike.
Od 100 rangiranih zemalja, na listi Svjetskog saveta za zlato najveće rezerve zlata imaju SAD, 8.133,5 tona, zatim slijedi Njemačka s 3.384,2 tone, iza koje je Međunarodni monetarni fond s 2.814 tona, pa Italija s 2.452,8 tona, Francuska s 2.435,4 tone, Rusija s 1.094,7 tona, Kina s 1.054, Švajcarska 1.040, Japan 765 tona i Britanija 310.
Prema nedavno objavljenim podacima Narodne banke, Srbija ima 17,44 tone zlata i o prodaji tog blaga niko ne razmišlja. Po toj količini Srbija se nalazi na 62. mjestu u svijetu, prema preliminarnim podacima za novembar, koje publikuje "World Gold Counsil".
Prema ovom izvještaju, među balkanskim zemljama najveće zlatne rezerve ima Grčka, 112,2 tone, slijedi Bugarska sa 40 tona, dok je na trećem mjestu Srbija sa 16,1 tonom. Makedonija je na četvrtom mjestu sa 6,8 tona zlatnih rezervi, Slovenija je peta s 3,2 tone, dok je na posljednjem mjestu Albanija s 1,6 tona zlata. Treba napomenuti da Albanija, kako među balkanskim zemljama, tako i u svijetu, posjeduje najmanje rezerve zlata, dok od zemalja u regionu Hrvatska i Crna Gora nisu uopšte na listi.
Iz Centralne banke BiH su za "Press RS" potvrdili da ova banka u svom portfoliju ima 96.000 finih unci ili tri tone zlata, što predstavlja relativno mali procenat u deviznim rezervama CB BiH, koji trenutno iznosi nešto ispod 2,5 odsto od sedam milijardi maraka.
Ukoliko bi BiH prodavala svoje zlatne rezerve, za njih bi dobila oko 240 miliona maraka. Prosječna cijena zlata po gramu je 80 maraka, što znači da je kilogram zlata 80.000 maraka. Kada to pomnožimo sa tri hiljade kilograma, dobije se cifra od 240 miliona maraka.
CB BiH drži monetarno zlato na računu u banci u Švajcarskoj, koja ima kreditni rejting AAA (Fitch), a fizički je locirano u trezoru Banke Engleske. Inače, od tri tone zlata koje ima BiH, nešto više od tone dobijeno je na osnovu sukcesije bivših jugoslovenskih republika.
Guverner Centralne banke BiH, Kemal Kozarić, ranije je kazao da tri tone zlatnih poluga kojim raspolaže BiH svakako ne bi mogle sačuvati stabilnost konvertibilne marke ako bi, kojim slučajem, došlo do kolapsa evropskog monetarnog sistema.
Prema riječima stručnjaka iz svijeta ekonomije, vrijednost konvertibilne marke u vezi je s evrom, a zadatak Centralne banke BiH nije da ostvari dobit, već da očuva vrijednost novca. Da bi CB BiH obezbijedila sigurnost novca, u svojoj podlozi mora imati novac koji emituje adekvatnu vrijednost, pa zbog toga i nije preporučljivo da CB BiH kupuje zlato.
"Kada zemlja ima suficit, mora imati pokriće u zlatu. Pokušaj Švajcarske da oko 20 odsto novca pretvori u zlato nije najbolje prošao, a protiv te prakse su i bankari. U svim zemljama, odluku da li će kupovati dodatne zlatne zalihe donose njihove centralne banke", kaže ekonomista Zoran Pavlović, koji izdvaja kao zanimljivo trenutno gomilanje zlata Rusije, koja na taj način želi oslabiti uticaj dolara.
BiH je jedna od rijetkih zemalja u svijetu koja je svoju monetarnu stabilnost vezala gotovo isključivo za evro, kao rezervnu valutu, pošto 95 odsto rezervi čini evropska valuta. Istovremeno, Zakonom o Centralnoj banci BiH vrijednost rezervi u zlatu ograničena je na maksimalnih pet odsto, čime je manevarski prostor za trgovinu znatno sužen, tako da se Centralna banka samo djelimično može upuštati u kupovinu novih tranši zlata.
"BiH ima manju količinu zlata, koja nije preterano značajna, pa je i sama potreba ove zemlje za njim mala. Po meni, tri tone nije velika količina za ovu zemlju, ali nije ni zanemarljiva", kaže Pavlović i dodaje da odluku o kupovini ipak ima jedino Centralna banka, ali da su do sada imali i gubitke zbog pogrešne investicione politike.
Od 100 rangiranih zemalja, na listi Svjetskog saveta za zlato najveće rezerve zlata imaju SAD, 8.133,5 tona, zatim slijedi Njemačka s 3.384,2 tone, iza koje je Međunarodni monetarni fond s 2.814 tona, pa Italija s 2.452,8 tona, Francuska s 2.435,4 tone, Rusija s 1.094,7 tona, Kina s 1.054, Švajcarska 1.040, Japan 765 tona i Britanija 310.
Prema nedavno objavljenim podacima Narodne banke, Srbija ima 17,44 tone zlata i o prodaji tog blaga niko ne razmišlja. Po toj količini Srbija se nalazi na 62. mjestu u svijetu, prema preliminarnim podacima za novembar, koje publikuje "World Gold Counsil".
