Republika Srpska biće jedno od najvažnijih energetskih područja kada je riječ o investiranju u energetiku u ovom dijelu Evrope, a planira da do 2030. u sektor novih izvora energije investira oko 11 milijardi KM, izjavio je ministar Đokić
"Taj plan je već u ozbiljnoj fazi realizacije i trenutno se već gradi jedna termoelektrana snage 300 megavata, koja će biti puštena u probni rad krajem novembra", rekao je Đokić na skupu u Hotelu "Metropol", u organizaciji Biznis info grupe, pod pokroviteljstvom Centralnoevropske inicijative (CEI).
On je podsjetio na niz novih energetskih projekata kao što su sistem hidroelektrane "Dabar" sa 160 megavata snage, HE Ulog od pet megavata, HE Mrsovo 37 megavata, HE "Bočac" devet megavata, Ustiprača 17 megavata, HE na rijeci Bosni 14 megavata, a realizuju se i mnogi projekti manje snage na pojedinim lokacijama u Srpskoj.
"Brojni projekti su u toku i mnogi će biti začeti tokom ove i naredne godine, tako da će Republika Srpska biti jedno od najvažnijih energetskih područja kada je riječ o investiranju u energetiku u ovom dijelu Evorpe", rekao je Đokić.
Ministar Đokić je rekao da Srpska ne gubi nadu da se ideja gasovoda "Južni tok" može vratiti ponovo "na neki drugi način", ali je dodao da će se to pitanje rješavati u saradnji sa Srbijom.On je rekao da je Srpska, kada je riječ o sistemu gasa i upotrebi gasa kao energenta, i dalje veoma zainteresovana da bude dio projekata kojima bi se ovaj region obezbijedio gasom. "U ovom trenutku gasovod `Južni tok` je došao u krizu, ali mi ne gubimo nadu da postoji rješenje i da se ta ideja može vratiti ponovo možda ne na isti, ali na neki drugi način", rekao je Đokić za Srnu u Beogradu, gdje je učestvovao na skupu o energetici u regionu. On je rekao da je Srpska, u svakom slučaju, spremna da participira u dijelu svojih i obaveza i potreba i ranije postignutih dogovora da bude dio tog sistema. Đokić je naglasio da Srpska još nije bila u prilici da razgovara o konekciji Srpske na "Turski tok" i dodao da su to za sada samo opcije koje se pojavljuju. "Mi ćemo, svakako, u tom smislu pratiti ono što će uraditi Srbija u tom dijelu i ovo pitanje ćemo rješavati u punoj saradnji sa Srbijom. To je jedino moguće na taj način riješiti", rekao je Đokić.
On je naveo da je u toku priprema za izgradnju nova dva termobloka TE Ugljevik 3, snage dva puta po 300 megavata, što će značajno doprinijeti povećanju obima energije koja će biti proizvedena na prostoru Srpske, a doprinijeće i energetskoj stabilnosti i sigurnosti cijelog regiona.
"Mi vodimo računa da cjelokupna aktivnost u ovom sektoru bude u skladu sa regulatornim okvirom za energetsku efikasnost, uspostavljen je Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost, i tako stvoren okvir čiji su cilj uštede u potrošnji energije za oko devet odsto", rekao je Đokić.
S obzirom na geografskii položaj, dodao je Đokić, Republika Srpska sa Srbijom ima definisane oblike saradnje, sporazume o razvoju sektora energetike, posebno u izgradnji novih energetskih kapaciteta na rijeci Drini, kao što je projekat srednja Drina, koji podrazumijeva izgradnju više energetskih objekata.
Đokić je podsjetio da su izgradnju tog projekta verifikovali značajni organi Srbije, Italije i Srpske.
On je rekao da Srpska sada proizvodi više od hiljadu megavata i uspijeva da izveze oko 20 do 30 odsto svoje proizvodnje, odnosno viškova energije koju svake godine proizvede, a to će biti moguće postići i narednih godina.
On je naveo da je Srpska u prilici da izvozi značajne količine energije na tržišta, posebno u region, sa kojim dijeli energetsku sudbinu, ali i da postoje dodatne mogućnosti koje nisu iskorišćene.
Đokić je rekao da je važno i ispunjavanje svih uslova definisanih politikama EU i Energetske zajednice, i da će Srpska krajnje odgovorno učestvovati u svemu tome, što podrazumijeva i liberalizaciju tržišta.
"Srpska energiju i energetske potencijale vidi kao veliku razvojnu šansu i zato smo energetici dali veliki značaj. Imamo pet velikih proizvođača energije, a dominantna je proizvodnja sa više od 50 odsto energija iz obnovljivih izvora i ona će u budućnosti biti uvećana", rekao je Đokić.
On je dodao da Srpska ne potcjenjuje i ne zanemaruje svoje obaveze kada je riječ o kvaliteti i zaštiti životne sredine, zato će Fond zaštite životne sredine biti važna institucija Srpske koja će voditi računa o ovim pitanjima.
"Želimo da budemo i dalje na liniji ukupne energetske politike Evorpe, posebno u ovom dijelu Evorpe, gdje smo preuzeli posebne obaveze, i davati maksimalan doprinos sistemu stabilnosti energetskog snabdijevanja i održivosti sistema u cjelini", istakao je Đokić.
On je podsjetio da je Srpska donijela svoju Strategiju za razvoj u oblasti energetike do 2030. godine, čime je nastavila da strateškim planiranjem razvija sistem energetike i daje doprinos efikasnom snabdijevanju energije, preduzimanju svih aktivnosti da sistem snabdijevanja energijom bude stabilan i održiv dugoročno.
Na skupu je zamjenik ministra energetike i rudarstva Srbije Miloš Banjac rekao da se iščekuje dalje povećanje potrošnje energije u regionu i svijetu, i dodao da je Srbija otvorena za saradnju u regionu o pitanju zajedničkih skladišta gasa s ciljem redovnog snabdijevanja.
Na skupu je učestvovao i ministar prostornog uređenja Federacije BiH Desnica Radivojević.