Međunarodna krizna grupa procijenila da je "situacija u BiH napeta, ali ne i opasna."
"Odnosi unutar političke elite jesu usijaniji nego što su bili u posljednjih godina, ali se, ipak ne osjeća egzistencijalni strah koji je postojao u godinama poslije potpisivanja Dejtonskog sporazuma", izjavio je za Radio "Dojče vele" direktor za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi Marko Prelec.
Prema njegovim riječima, iako u BiH još traje proces dejtonske stabilizacije i definisanja države, ipak je započeo i evrointegracioni proces, što bi trebalo da dovedu do promjene u strukturi države.
"Iako svi govore o suštinskim pitanjima države - kakva će ona biti, može li opstati bez međunarodnog prisustva i slično, svi zapravo znaju da će država opstati. Odatle i ta čudna dvojnost u političkoj atmosferi u BiH. Retorika je, sa jedne strane veoma usijana, ali je sa druge i ležerna", navodi Prelec.
Prelec smatra da najava zatvaranja OHR-a posebno stvara tenziju u BiH.
"Odluka o tome mogla bi biti donesena u novembru, a provedena na proljeće sljedeće godine. U posljednjih 14 godina su političari u BiH navikli da rade u okruženju u kome je bio dominantan međunarodni kontekst i umjesto da sami nađu način za upravljanje zemljom, uglavnom su tražili način da međunarodni predstavnici budu ti koji odlučuju, ali u skladu sa njihovim željama", rekao je Prelec.
On zaključuje da tome mora da dođe kraj, a bosanskohercegovački lideri moraju da preuzmu svoju odgovornost.
"Ono što visoki predstavnik još nudi jeste jedna doza stabilnosti i garancije da se država neće raspasti. Međutim, postoje i dugi mehanizmi, unutar same BiH, ali i od spolja, koji će moći da zamijene tu ulogu garancije", dodao je Prelec.
On ocjenjuje da odluka Evropske komisije da izostavi BiH iz "paketa" zemalja koje bi trebalo da dobiju bezvizni režim od 2010. godine takođe može da dovede do povećanja tenzija.
Prelec kaže da je proces liberalizacije viznog režima tehničke, ali i političke prirode, kao i da je EU imala dosta prostora da donese odluku u skladu sa svojim političkim potrebama i željama.
"Mislim da je Evropa pogriješila kada je dozvolila da se napravi razmak između BiH i drugih zemalja. Postoji taj `razmak` u tehničkom smislu i činjenica je da je Srbija tu naprednija, ali nije toliko naprednija da se nije moglo reći da će svi u paketu dobiti bezvizni režim sljedeće godine", kaže Prelec.
Direktor Programa za Balkan u Međunarodnoj kriznoj grupi navodi da BiH danas funkcioniše kao država, doduše sporo i neadekvatno, ali funkcioniše.
Međutim, prema njegovim riječima, sadašnji model konsenzusa teško će se moći zadržati, a BiH će biti potrebna nova arhitektura odlučivanja.
(Srna)