"OHR ugrožava energetski sektor RS"

"Ulaganje u prenosnu mrežu na štetu RS može da ima vrlo negativne posljedice jer se investiranje ne vrši srazmjerno učešću RS i Federacije BiH u kapitalu `Elektroprenosa BiH`", upozorila je  u intervjuu Srni generalni direktor Elektroprivrede RS (ERS) Branislava Milekić.

Ona je podsjetila da je razvoj prenosne mreže pretpostavka razvoja proizvodnje i distribucije električne energije, što je preduslov za razvoj ostalih grana privrede.

Ona je naglasila da bi način donošenja odluka u Upravnom odboru "Elektroprenosa BiH" kakav nameće OHR doveo do preglasavanja tri člana ovog tijela iz RS od strane četiri člana iz FBiH, što je naročito bitno kod sagledavanja razvojne funkcije prenosne mreže i načina i dinamike investiranja.

"Po odluci OHR-a, podjelom `Elektroprenosa BiH` distrikt Brčko postaje vlasnik prenosne mreže i opreme na svom području, što je mimo standarda Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OCDE) i to na štetu RS, jer je ta mreža i oprema prije osnivanja `Elektroprenosa BiH` bila vlasništvo ERS-a", pojasnila je Milekićeva.

Prema njenim riječima, usljed toga bi se prenosna mreža RS „prekinula“ na području Brčkog što bi u budućnosti mogao biti ograničavajući faktor za funkcionisanje prenosne mreže za snabdijevanje cijelog zapadnog dijela RS električnom energijom.

"Posmatrajući funkcionalno, distrikt Brčko nema apsolutno nikakvu potrebu za prenosnom mrežom, već za distributivnom, koju već i ima", rekla je direktor ERS-a.

Milekićeva je podsjetila da je još prije osnivanja ove kompanije ERS imala ozbiljne primjedbe na ponuđena rješenja iz Zakona o osnivanju kompanije za prenos električne energije u BiH, što se prije svega odnosilo na ustavnost i zakonitost predloženog Zakona i na ustupanje mreže 110 kV vodova i TC 110/x kV sa proizvodnih preduzeća i elektrodistribucija iz sastava ERS.

"Razlog za to je značaj mreže i TC ovog naponskog nivoa za funkcionisanje i razvoj distributivne mreže u RS, kao i neka praktična rješenja koja bi bila racionalnija za proizvodnju električne enerije", rekla je ona.

Poseban problem kod donošenja ovog zakona je, pojašnjava Milekićeva, bila njegova neusklađenost sa Ustavom i ostalim zakonima, jer je propisano da ERS, EP HZHB i EP BiH automatski prenose na "Elektroprenos BiH" svoja sredstva neophodna za vršenje prenosne djelatnosti.

"Ta zakonska odredba potpuno ignoriše činjenicu da su prenosni dalekovodi 110 kV i TC 110/x kV bila osnovna sredstva elektrodistribucija i proizvodnih preduzeća koja su u to vrijeme, kao i sada u RS bila akcionarska društva, a usljed njihovog automatskog prenosa u `Elektroprenos BiH` došlo je do smanjivanja vrijednosti osnovnog kapitala elektrodistribucija i proizvodnih preduzeća u RS na štetu njihovih akcionara", istakla je Milekićeva.

Međutim, kaže ona, i pored toga su ova osnovna sredstva distribucija i proizvodnih preduzeća u RS 2006. godine pravno i knjigovodstveno prenesena na "Elektroprenos BiH", dok ostale dvije elektroprivrede u FBiH to nisu učinile ni do danas, a "Elektroprenos BiH" je ipak registrovan sa učešćem FBiH u kapitalu sa 58 odsto, a RS sa 42 odsto.

Milekićeva upozorava da se narušavanje standarda OECD-a ne može pravdati nastojanjem OHR-a da obezbjedi funkcionisanje prenosne mreže, jer to funkcionisanje, prema njenim riječima, nije ni bilo dovedeno u pitanje.

Direktor ERS-a ukazuje da je neprimjeren dio odluke OHR-a koji se odnosi na razrješavanje direktora "Elektroprenosa BiH" na inicijativu izvršnog direktora - koga je upravo i imenovao generalni direktor?!

"Razlog za razrješenje generalnog direktora je potpuno nejasan i nedorečen pa samim tim podložan i proizvoljnim tumačenjima, odnosno zloupotrebama", smatra Milekićeva.

Osim toga, dodaje ona, sazivanje sjednica Upravnog odbora kompanije su u isključivoj nadležnosti predsjednika ili bilo koja dva člana Upravnog odbora, što je u suprotnosti sa zakonom da član Uprave kompanije (izvršni direktor) inicira sazivanje Upravnog odbora radi smjene generalnog direktora, koji je ranije i imenovao tog izvršnog direktora.

Upravni odbor "Elektroprenosa BiH" ima sedam članova sa punim pravom glasa i jednog nezavisnog člana sa ograničenim pravom glasa.

Milekićeva pojašnjava da bi prema OHR-u odluku o smjeni generalnog direktora mogla donijeti četiori člana Upravnog odbora, koliko ih ima iz FBiH, iako četiri člana Upravnog odbora u odnosu na ukupno osam članova - ne čine većinu!

"To sve pokazuje kakve se nelogične pravne konstrukcije moraju praviti u odlukama OHR-a da bi se zaobišli standardi korporativnog upravljanja", upozorila je Milekićeva.

Ona naglašava da FBiH još nije ni postala suosnivač "Elektroprenosa BiH" jer dvije elektroprivrede iz Federacije još nisu na nju prenijele svoje uloge, prenosnu mrežu i opremu, zbog čega je nelogično i pravno neodrživo da po tom osnovu Federacija ima priznatih 58 odsto učešća u "Elektroprenosu BiH" i da po tom osnovu preglasava RS.

"Pošto se ove dvije elektroprivrede iz Federacije nalaze na tržištu hartija od vrijednosti u ovom entitetu onda se postavlja pitanje i realne vrijednosti njihovih akcija na Sarajevskoj berzi, jer se u njihovom kapitalu još vrednuju sredstava prenosne mreže koja su se 2006. godine trebala izdvojiti i time smanjiti vrijednost kapitala elektroprivreda u FBiH", poručuje Milekićeva.

Ona ukazuje da na ove činjenice OHR godinama nije reagovao, već svojim odlukama sada dodatno osnažuje postojeće nezakonito stanje.

Govoreći o ulaganjima u prenosnu mrežu RS, Milekićeva ističe da je prije osnivanja kompanije "Elektroprenos BiH" RS kroz programe Svjetske banke „POWER“ većim dijelom finansirala obnavljanje prenosne mreže u Srpskoj, za razliku od elektroprivreda iz Federacije koje su u to vrijeme više ulagale u svoje proizvodne pogone.

"Iz tog razloga stanje prenosne mreže u oba entiteta nije bilo isto u vrijeme osnivanja `Elektroprenosa BiH`. Situacija u Federaciji je bila lošija, tako da zbog toga sada Federacija nastoji da `Elektroprenos BiH` investira u prenosnu mrežu na području Federacije više nego što na to ima pravo s obzirom na učešće u kapitalu, a na štetu RS", smatra direktor ERS-a.

To je, prema njenim riječima, vrlo važno pitanje, jer bez razvoja prenosne mreže nema ni izgradnje novih proizvodnih pogona, a ni novih potrošača.

"Federacija BiH može i treba da ulaže u prenosnu mrežu na svom području srazmjerno svom učešću u kapitalu `Elektroprenosa BiH` i to svakako podržavamo, ali se to ne smije nikako negativno odraziti na razvoj prenosne mreže u Republici Srpskoj", zaključuje Milekićeva.

Ona dodaje da od razvoja prenosne mreže zavise i dalja investiciona ulaganja u velike projekte izgradnje novih elektrana i mogućnost izvoza (uvoza) električne energije, kao i stabilno snabdjevanje potrošača.
 (Srna)