Direktor Međunarodne krizne grupe Marko Prelec ocijenio je da bi radikalno odstupanje od Dejtona odvelo BiH u neizvjesnost i opasnost.
"Da bi se to izbjeglo, međunarodna zajednica mora da prizna realnost BiH koja kaže da zemlja mora da ostane cjelovita i decentralizovana. Ne smije se radikalno odstupiti od načela Dejtonskog sporazuma koji je plod kompromisa i konsenzusa svih strana", istakao je Prelec za "Glas Srpske".
Prema njegovom mišljenju, najgori mogući scenario je da razgovori koji su započeti u Butmiru dožive potpuni neuspjeh, jer bi to u BiH moglo da stvori novu, možda i najveću, postdejtonsku političku i ustavnu krizu.
On je rekao da ima informaciju da će u nastavku butmirskih razgovora, 20. oktobra biti predstavljen precizan paket reformi.
"Ne zna se je li to zadnja faza ili će biti još sastanaka. Iznenadio bih se ako bi to bio kraj priče. Ako se desi čudo i svi potpišu taj paket preostaje izglasavanje u parlamentu BiH. Vjerovatnije je da je to početak procesa koji sigurno neće beskonačno trajati. Pokušaće se doći do zaključka prije sljedeće sjednice Savjeta za primjenu mira u BiH, zakazane u novembru", rekao je Prelec.
On je naglasio da međunarodna zajednica ne bi nikako smjela da koristi princip "uzmi ili ostavi" i da mora poštovati dogovor konstitutivnih naroda, jer sve što se dogovori u Butmiru mora biti izglasano u parlamentu BiH.
"Nemoguće je prisiliti političare da urade nešto što oni neće. Republika Srpska, kao i sve ostale strane u BiH, ima pravo da kaže ne, ali potrebno je da istovremeno svi u zemlji nude više kompromisnih rješenja. RS bi trebalo, na primjer, da predloži rješenje kojim bi bila regulisana ovlašćenja BiH u procesu integracija u EU", smatra Prelec.
Ako međunarodna zajednica u Butmiru bude insistirala na sveobuhvatnom rješenju, rekao je Prelec, veoma je teško doći do uspješnog ishoda razgovora.
Prema njegovom mišljenju, moguće je postići dogovor oko nekih bitnih stvari kao što je povećanje broja poslanika u parlamentu BiH, mogu se otkloniti odredbe Ustava BiH koje nisu u skladu sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i slobodama, dogovoriti o nadležnostima BiH u procesu evropskih integracija i pitanju imovine i da sve to bude postignuto konsenzusom između konstitutivnih naroda, entiteta i BiH.
"Onda bi zemlja bila na dobrom putu i međunarodna zajednica bi to onda trebalo da nagradi", zaključio je Prelec. (Srna)