Šerijat u Sudu BiH!?

Službenica Tužilaštva BiH već nekoliko mjeseci na suđenja dolazi obučena u skladu sa strogim islamskim verskim pravilima, pokrivena tradicionalnom islamskom maramom - hidžabom, što je u suprotnosti s tužilačkim, sudskim etičkim kodeksom i principom multietničnosti BiH.

Predsjednica Suda BiH Meddžida Kreso mjesecima prećutno odobrava neprimjerno oblačenje službenice Tužilaštva, koja glave pokrivene hidžabom prisustvuje suđenjima, uprkos tome što se to protivi svim pravilima odevanja pravosudnih službenika, piše "Press RS".

"Svi u sudu se prave slijepi, kao da ne primjećuju njeno oblačenje, mada je svima jasno da je takvo ponašanje narušava ugled ne samo Tužilaštva BiH već i Suda, koji mora strogo da vodi računa o tome kako su obučeni pravosudni radnici", kaže izvor ovog lista iz Tužilaštva BiH koji navodi da Srbi i Hrvati koji rade u Sudu u Tužilaštvu ne žele se suprotstave ovoj nakaradnoj praksi, jer bi ih odmah proglasili nacionalistima i vjerovatno otjerali iz ovih institucija.

"Svima je, pa i samim Bošnjacima, jasno da je vjersko oblačenje pravosudnog službenika ne samo neprimjereno, već i jedan oblik provokacije drugih naroda", tvrdi službenik Tužilaštva BiH i dodaje da ovakvo ponašanje dokazuje da je šerijatski zakon dobrodošao u BiH.

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić objašnjava da je isključivo pravo i nadležnost Suda BiH da odluči kako će se oblačiti pravosudni službenici. On ističe da, lično, ne prepoznaje nikakav problem u oblačenju službenice Tužilaštva, ali i napominje da je sud dužan da joj skrene pažnju na njeno oblačenje ako smatra da je ono neprimjereno.

"Svi zaposleni u Tužilaštvu su dužni da se pridržavaju našeg pravilnika, koji zabranjuje nošenje suviše kratke i neprimjerene odjeće. Međutim, Sud BiH, a ne Tužilaštvo, procjenjuje ko može ući u sudnicu. Ako oni do sada nisu potencirali ovo pitanje, onda, vjerovatno problem i ne postoji", kaže Grubešić.

Advokat i bivši član Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH Zlatko Knežević smatra da se ovakav način oblačenja zaposlenih u pravosuđu ne bi smeo da toleriše. On upozorava da se ovakvo naglašavanje vjerskih simbola direktno kosi sa tužilačkim i sudskim etičkim kodeksom, koji nalaže da se pravosudni sistem strogo pridržava principa multietničnosti BiH.

"Upadljivo nošenje bilo kojeg vjerskog obilježja, uključujući i vidno istaknuti krst, kosi se sa multietničkim karakterom BiH, a samim tim i sa pravosudnim kodeksom. Na šta bi ličilo kad bi ni neki tužilac, poveden ovim primerom, danas-sutra u sudnicu došao sa šajkačom", pita se Knežević.

Poslije rata u Federaciji BiH su na brojne funkcije u javnim ustanovama postavljene žene koje nose hidžab, kao vjerski simbol. Nošenje islamske marame čak je i odlična preporuka prilikom zapošljavanja u Federaciji BiH.

Direktorka Javne ustanove „Deca Sarajeva" Arzija Mahmutović, koja rukovodi s 24 vrtića, uvela je vjeronauku za muslimansku decu u sarajevskim vrtićima. To joj nije bilo dosta, pa je iz vrtića protjerala i Deda Mraza, koji više ne donosi darove sarajevskim mališanima.

(MONDO)