Prije nekoliko godina internetom je kružio video mlađeg muškarca koji zbunjeno stoji ispred police na kojoj stoje proizvodi za žensku higijenu, a zatim uzima telefon i pita: "Koja je veličina tvoje vagine, nisam siguran koju veličinu uložaka da ti kupim?".
Klip je možda bio reklama, možda namješten skeč koji je za cilj imao da zabavi i nasmije publiku, ali je u svakom slučaju pozitivan primjer. On poručuje muškarcima da nema sramote u podršci i da je ok da postavljaju pitanja o načinu na koji funkcioniše tijelo žene.
Tekst koji je pred vama govori o jednoj posebnoj vrsti siromaštva koje pogađa samo žene, ali se i te kako tiče i muškaraca. Govorimo o menstrualnom siromaštvu.
Populacijski fond Ujedinjenih nacija (UNFPA) današnji dan, 28. maj, obilježava kao dan menstrualnog zdravlja, a već nekoliko godina unazad u zemljama širom svijeta, pa i BiH sprovode se različiti projekti koji za cilj imaju ukazivanje na problem menstrualnog siromaštva, destigmatizaciju samog pojma menstruacije i smanjenje štetnih običaja i tradicija koje i dalje postoje.
Zamolile smo kolege iz naše redakcije da nam, anegdote radi, pokažu koliko znaju o proizvodima za higijenu žena. Iako njima nije neophodno da znaju odgovor na bilo koje od pitanja koja smo im postavili (a znali su više nego što smo mislile!), zahvalne smo im što su bez predrasuda i studiozno pristupili zadatku. Pogledajte kako su se snašli:
Menstruacija je suštinski povezana s ljudskim pravima i dostojanstvom
Menstrualno siromaštvo je, jednostavno rečeno, situacija u kojoj žene nemaju pristup osnovnim higijenskim proizvodima, kao što su tamponi, ulošci, menstrualne čašice, lijekovi protiv bolova ili menstrualnih poremećaja.
"Tri su stvari potrebne da bi se menstruacijom dostojanstveno upravljalo. Prvo, sigurni i čisti menstrualni proizvodi. Drugo, bitno je osigurati privatnost i odgovarajuće prostorije za higijensko mijenjanje i odlaganje menstrualnih proizvoda. Na kraju, moraju se pružiti pouzdane informacije o tome kako upravljati menstruacijom i menstrualnim zdravljem, bez osjećaja nelagode i straha. Kada žene i djevojčice ne mogu pristupiti tim osnovnim standardima da bi upravljale menstruacijom, one se mogu vratiti nezdravim rješenjima ili se povući iz društvenih interakcija tokom menstrualnog ciklusa", pojašnjavaju iz UNFPA.
Ključni aspekti menstrualnog siromaštva
1. Nedostatak pristupa higijenskim proizvodima: Mnoge žene širom svijeta, posebno u siromašnijim zajednicama, nemaju dovoljno novca da kupuju higijenske proizvode. To može dovesti do upotrebe neadekvatnih alternativa koje mogu biti nehigijenske i opasne po zdravlje.
2. Nedostatak edukacije i stigmatizacija: Nedovoljno znanje o menstrualnom zdravlju i stigma koja često prati menstruaciju mogu dodatno pogoršati problem. U mnogim kulturama, menstruacija je tabu tema, što otežava otvorene razgovore i pristup tačnim informacijama.
3. Izostanak iz škole i posla: Zbog nedostatka odgovarajućih higijenskih proizvoda, mnoge djevojke i žene su prisiljene da izostaju iz škole ili posla tokom menstrualnog ciklusa, što može imati dugoročne negativne posljedice po njihovo obrazovanje i ekonomske mogućnosti.
4. Uticaj na zdravlje: Korišćenje neprikladnih materijala, kao što su stare krpe, novine ili lišće, može dovesti do infekcija i drugih zdravstvenih problema. Nedostatak čistih sanitarnih uslova i vode za pranje takođe doprinosi ovim problemima.
Valja napomenuti i da je menstrualno siromaštvo globalni problem, ali je posebno izraženo u siromašnijim zemljama i regijama sa ograničenim resursima i infrastrukturom. Ipak, to ne znači da je zaobišlo razvijene i bogate zemlje. Naprotiv.
Posljedice su teže nego što mislimo
Neki izvori procjenjuju da čak 65% žena u Keniji nema pristup higijenskim proizvodima. U ruralnim dijelovima Indije, oko 23 miliona djevojaka napušta školu svake godine zbog nedostatka menstrualnih proizvoda i higijenskih uslova. U nekim ruralnim zajednicama u Nepalu, tradicionalni običaji kao što je "Chhaupadi" prisiljavaju žene da borave u izolaciji tokom menstruacije, često u nehigijenskim i nesigurnim uslovima.
Diskriminacija i predrasude kroz istoriju
Menstruacija je kroz istoriju bila predmet brojnih predrasuda i mitova, koji su često proizlazili iz nedostatka razumijevanja i edukacije. Te predrasude su se manifestovale u različitim kulturama na različite načine, ali zajednička im je stigmatizacija menstruacije i žena.
U starom Egiptu, menstrualna krv je smatrana nečistom i opasnom. Hipokrat i drugi grčki ljekari vjerovali su da menstrualna krv može izazvati bolesti i da je žena tokom menstruacije opasna za okolinu.
Rimljani su vjerovali da dodir žene tokom menstruacije može pokvariti usjeve, vino i hranu, te da može izazvati nesreće.
Tokom srednjeg vijeka, menstruacija je bila povezana s idejama o grijehu i kazni. Žene su često bile izolovane i smatrane su nečistim.
Predrasude su opstale i u renesansi, kada se smatralo da menstruacija može izazvati kvarenje vina, hljeba i drugih namirnica, te da su žene tokom menstruacije posebno opasne za trudnice i novorođenčad.
U viktorijanskom dobu su vjerovali da žene tokom "onih dana u mjesecu" ne smiju raditi teške fizičke poslove, a menstruacija je često povezivana s histerijom i drugim psihičkim poremećajima.
Kada govorimo o našem dobu, kraju 20. i početku 21. vijeka, svakako da je došlo do napretka u razumijevanju ove pojave, ali menstruacija je i dalje tabu tema, a brojne žene se još uvijek suočavaju s diskriminacijom i stigmatizacijom.
Ekonomski aspekti menstrualnog siromaštva
Menstrualno siromaštvo ima značajne ekonomske aspekte koji utiču na pojedince, zajednice i društvo u cjelini. Ovaj problem ne samo da utiče na fizičko i mentalno zdravlje žena i djevojaka, već ima i dalekosežne ekonomske posljedice.
Za mnoge žene i djevojke, troškovi menstrualnih proizvoda predstavljaju značajan dio mjesečnih troškova. U siromašnijim domaćinstvima, kupovina tampona ili uložaka može značajno opteretiti budžet. Osim individualnog ekonomskog tereta, tu je i uticaj na obrazovanje i radnu snagu
Na primjer, devojke koje nemaju pristup menstrualnim proizvodima često izostaju iz škole tokom menstruacije. Ovaj gubitak obrazovanja može dugoročno smanjiti njihove ekonomske mogućnosti, dovodeći do nižih prihoda u budućnosti.
Žene koje nemaju pristup adekvatnim higijenskim uslovima na radnom mjestu ili koje se suočavaju s menstrualnim bolovima bez adekvatne podrške, mogu biti prisiljene da izostaju s posla, što direktno utiče na njihov prihod.
Osim toga, kada značajan dio radne snage koji čine žene nije u stanju da dosljedno učestvuje u ekonomskim aktivnostima zbog menstrualnog siromaštva, ukupna produktivnost društva opada.
Takođe, neadekvatna menstrualna higijena može dovesti do zdravstvenih komplikacija koje zahtijevaju medicinsku intervenciju. Troškovi liječenja infekcija i drugih zdravstvenih problema povezani sa lošom menstrualnom higijenom predstavljaju dodatni ekonomski teret za zdravstvene sisteme.
Šta žene žele?
Rješavanje menstrualnog siromaštva zahtijeva sistemski pristup koji uključuje ekonomske, obrazovne i zdravstvene aspekte, kako bi se osiguralo da sve osobe koje imaju menstruaciju mogu da žive dostojanstveno i bez prepreka koje menstruacija može donijeti.
Sjećate se kad smo na početku ovog teksta rekli da je ovo problem koji pogađa žene, ali se i te kako tiče i muškaraca? Činjenica je da muškarci i danas čine veliku većinu zakonodavnih tijela širom svijeta. Zato je potrebno da i oni razumiju razmjere problema i djeluju u skladu s tim.
Potencijalna rješenja:
- Besplatni ili subvencionisani menstrualni proizvodi
- Edukacija i podizanje svijesti: Edukativni programi koji informišu o menstrualnom zdravlju i borbi protiv stigme su ključni za dugoročno rješenje problema.
- Političke i zakonske inicijative: Zakoni i politike koje obavezuju dostupnost menstrualnih proizvoda u javnim institucijama, kao i uklanjanje poreza na ove proizvode, mogu pomoći u borbi protiv menstrualnog siromaštva.
- Poboljšanje sanitarnih uslova u školama i javnim mjestima
Borba protiv menstrualnog siromaštva zahtijeva zajednički napor vlada, nevladinih organizacija i zajednica kako bi se osiguralo da sve osobe koje imaju menstruaciju mogu živjeti dostojanstveno.
Aktivnosti UNFPA u BiH
UNFPA BiH od 2022. godine u srednjim školama (u javnom vlasništvu) Kantona Sarajevo sprovodi program "Za naše dana u mjesecu".
"Kao dio ovog programa, Međunarodni dan menstrualnog zdravlja 2024. ćemo obilježiti na temu: “Zajedno za svijet u kojem menstruacija nije tabu” (Together for a #PeriodFriendlyWorld). Ovaj značajni datum ćemo obilježiti zajedno sa našim partnerima: sa JU Srednjom medicinskom školom "Jezero" Sarajevo, Vladom Kantona Sarajevo, UNFPA BiH i kompanijom Violeta", kaže za MONDO Enida Imamović iz UNFPA BiH.
U okviru obilježavanja ovogodišnjeg Dana menstrualnog zdravlja, u četiri sarajevske osnovne škole će se održati interaktivni čas na temu “Menstrualno zdravlje”. Dio projekta je i interaktivna igra "Ciklus", koju su razvili mladi za mlade kroz NVO Humanity in Action. Igru možete pronaći i skinuti na OVOM LINKU.
(MONDO)
