Druga runda pregovora u Butmiru je i pored napora izaslanika EU i SAD propala. Dogovoreno da se narednih dana pronađe kompromis oko "bijelog šengena".
Razgovori političkih lidera BiH i predstavnika SAD i EU završeni su u srijedu u Butmiru bez konkretnog dogovora. Nastavak razgovora najavljen je za novembar do kada bi tim stručnjaka Evropske unije i SAD trebao boraviti u BiH, s ciljem postizanja dogovora.
Iako u Butmiru nije došlo do konkretnih dogovora, narednih dana političke lidere očekuju konstruktivni sastanci kako bi se pokušali usaglasiti o liberalizaciji viznog režima u BiH.
Međunarodni predstavnici su ocijenili da je ipak napravljen značajan iskorak - opredjeljenje zvaničnika BiH za pristup evro-atlantskim integracijama, mada su domaći zvaničnici jučerašnje i današnje pregovore ocijenili kao neuspješne.
Predsjednik Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) Milorad Dodik rekao je da u okviru druge runde butmirskih razgovora ništa nije dogovoreno, ali da to ne treba shvatiti dramatično nego kao razgovor partnera, ljudi životno zainteresovanih za ovo pitanje, kao i da je sasvim logično da jedni prihvataju, a drugi odbijaju.
"Ovo treba shvatati kao pokušaj da se nešto uradi. Jutrošnji sastanak bio je završni i dogovarano je kako ići dalje", istakao je Dodik i ponovio da je ponuđeni paket bio maksimalizacija, dramatična promjena Dejtonskog sporazuma i da to nije predmet koji je mogao da bude tema za razgovor.
Prema njegovom mišljenju, u BiH se ne dešava ništa dramatično osim u glavama nekih ljudi.
Lider SDA Sulejman Tihić ocijenio je neuspješnim razgovore u Butmiru ne krijući razočarenje, ali i ljutnju što ostale stranke nisu prihvatile rješenja EU i SAD. Kaže da je imao osjećaj da su neki ljudi sretni što to nije uspjelo.
Prema njegovim riječima, SDA je učinio sve da se postigne sporazum, ali drugi to nisu htjeli.
"Zbog politika isključivosti, kako maksimalističkih, tako i nacionalističkih, mi nemamo sporazum", rekao je Tihić prenoseći svu odgovornost na političare koji nisu htjeli da prihvate prijedloge SAD i EU.
Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić potvrdio je da će proces biti nastavljen i da nije potpisan nikakav dokument.
"Danas sam stavio naglasak na proces liberalizacije viza. Zatražio sam od svih da ubrzamo taj proces i da svako tome doprinese kako može", rekao je Silajdžić.
Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić kazao je da hrvatska strana nije zadovoljna sadržajem ponuđenog paketa u cjelini, jer on "ne tretira hrvatsku poziciju u BiH". On je izrazio nadu da će proces dogovora američkih i predstavnika EU sa političkim liderima BiH završiti funkcionalnijom i pravednijom državom za sve njene građane i narode i da će BiH biti u mogućnosti da aplicira za kandidatski status za prijem u EU naredne godine.
"Na završnoj sesiji današnjeg sastanka rekao sam da u narednim sedmicama imamo priliku da usvojimo sve zakone koji su uslov za liberalizaciju viznog režima, za pristupanje EU. Zato je neophodno učiniti korijenitu ustavnu reformu koja će BiH učiniti funkcionalnom i pravednom za sve njene građane i narode, čime će se ostvariti puna ravnopravnost i hrvatskog naroda što je i moja misija kao jednog od predsjednika hrvatskih stranaka", istakao je Ljubić.
Predsjednik SDP BiH Zlatko Lagumdžija je kazao da od dogovora u Butmiru nema ništa, jer je domaća petorka još udaljenija nego što je bila prije početka pregovora.
"Svi su se trudili da pokažu da su blizu dogovora, odnosno da su spremni da dalje razgovaraju. Traženje novog minimuma nije ništa drugo nego traženje alibija za vladajuću petorku da je nešto uradila. Kada bi oni postigli dogovor oko još manjeg što je danas bilo pred nama, to bi bila nova prevara ", izjavio je Lagumdžija.
Propast butmirske inicijative?
Srna u diplomatskim krugovima saznaje da se diplomate Karl Bilt i Džejms Štajnberg osjećaju izigranim zbog ranijih obećanja određenih stranih diplomata u BiH i bošnjačkih političara da će njihov dolazak biti dovoljan da se prihvati ponuđeni paket.
"Očigledno je da su Štajnberg i Bilt po nagovoru nekih stranih predstavnika u BiH i Bošnjaka bili ubijeđivani da će njihov autoritet biti dovoljan da ovaj proces bude prihvaćen, ali i da na kraju nisu nasjeli na tu priču", tvrdi Srnin izvor.
Prema njegovim riječima, Bilt i Štajnbeg shvatili su da je ovaj proces stvar domaćih aktera i da oni mogu samo da pomognu, ali i ne da u ime njih donose i nameću odluke, zbog čega su u svojim izjavama na kraju ovog dijela pregovora bili mnogo umjereniji u očekivanjima.
U prilog ovim tvrdnjama ide i nastup lidera SDA Sulejmana Tihić koji je na kraju sastanka, razočaran rezultatima, rekao je da je očekivao da se bar proglase krivci, mada Srnin izvor tvrdi da je jedan od najvećih krivaca za propast razgovora upravo Tihić zbog svojih maksimalističkih zahtjeva.
Srnin izvor smatra da će u nastavku razgovora morati da dominiraju teme koje su prihvatljive za sve tri strane i o kojima je moguće postići dogovor i izrazio očekivanje da će u tome pozitivnu ulogu imati iskusni političari kao što su Štajnberg i Bilt.
Dogovor (ne)moguć
Bilt i Štajnberg oglasili su se zajedničkim saopšenjem da su lideri političkih stranaka iskazali zajedničko opredjeljenje da rade na integraciji BiH u NATO savez i EU i da se proces započet u Butmiru nastavlja.
Oni su najavili da će proces započet u Butmiru biti nastavljen iduće sedmice, te da će tim stručnjaka Evropske unije i SAD boraviti u BiH, kako bi nastavili razgovore sa liderima političkih stranka s ciljem postizanja dogovora.
Bilt i Štajnberg su pozvali političke lidere Srpske i Federacije da ispune svoje obaveze i opredijele se za kompromis potreban za ostvarenje budućnosti građana BiH u EU i NATO-u.
Bilt je rekao da političari u BiH shvataju da su ovi razgovori samo početak za postizanje većih dogovora.
"BiH ne može dobiti besplatnu kartu za Evropu", rekao je Bilt poslije sastanka i dodao da BiH mora ispuniti sve uslove ako želi da se pridruži evropskoj porodici.
"Ukoliko se ne ispune uslovi za priključivanje evro-atlantskim integracijama, BiH će zaostati za zemljama u regiji", upozorio je Bilt i dodao da BiH još nije na "bijeloj šengenskoj listi" za liberalizaciju viznog režima sa EU, samo zato što domaći političari nisu ispunili uslove.
Navodi se da su politički lideri svjesni da je potrebno naći rješenje u vezi državne i vojne imovine što bi omogućilo tranziciju Kancelarije viskog predstavnika u Kancelariju specijalnog predstavnika EU, koju je potrebno završiti prije nego što BiH bude u poziciji da podnese aplikaciju za članstvo u EU.
"Proces koji smo započeli u Butmiru se nastavlja. Zajednički tim EU i SAD stručnjaka će sljedeće sedmice ponovo doći u BiH da nastave razgovore sa liderima političkih stranaka u cilju postizanja dogovora, a imajući u vidu da je sljedeći sastanak Savjeta za implementaciju mira zakazan za 18. novembar. Tada ćemo sa našim međunarodnim partnerima ocijeniti postignute rezultate i donijeti potrebne zaključke", najavili su zvaničnici EU i SAD.
Bilt i Štajberg podsjećaju da su sa liderima stranaka razmatrali paket prijedloga koji bi, po mišljenju EU i SAD, doprineo ostvarenju cilja oko kojeg među strankama postoji saglasnost.
Zvaničnici EU i SAD su potvrdili opredjeljenje međunarodne zajednice za suverenitet i teritorijalni integritet BiH i Dejtonski sporazum kao osnov za mir i prosperitet svih naroda u BiH.
Pozlilo ambasadoru SAD
U utorak, 20. oktobra, prvog dana druge runde razgovora u Butmiru, nije došlo do dogovora političkih lidera i stranih diplomta jer su bošnjački političari insistirali na ukidanju entiteskog glasanja, što je za srpske i hrvatske predstavnike bilo neprihvatljivo.
Lider Stranke za BiH Haris Silajdžić odbacio je Stajnberg - Biltov paket i zatražio da se ukine entitetsko glasanje u Predstavničkom veću Parlamentarne skupštine BiH. Istovremeno, predsjednik SDA Sulejman Tihić ocijenio je da je prijedlog SAD i EU „minimalna polazna osnova za razgovore".
Poslije diskusija Silajdžića i Tihića, usljedio je oštar odgovor predstavnika srpskih političkih stranaka, koji su jedinstveno istakli da nikakvi maksimalistički zahtevi ne mogu ni da dođu na dnevni red, a kamoli da se odmah odlučuje o pitanju imovine i ustavnih promjena.
Predstavnici hrvatskih stranaka su tražili da se u Predstavničkom domu obezbijedi fiksna kvota za zastupljenost svakog naroda, na način da im pripadne najmanje 25 odsto mjesta u Parlamentu.
Žučna rasprava Srba i Bošnjaka očigledno je teško pala američkom ambasadoru u BiH Čarlsu Inglišu, kome je u tom trenutku pozlilo.
Prvi sastanak u bazi EUFOR-a u Butmiru održan je 9. oktobra, nakon čega su predstavnici EU i SAD održali niz bilateralnih konsultacija sa domaćim liderima.
(MONDO)