"Bio bih kriminalac, ako bih ušao u proces za koji nisam spreman", rekao predsednik RS u Haškom sudu.
Radovan Karadžić izjavio je pred Haškim tribunalom da ne želi da bojkotuje suđenje, ali da ne može učestvovati u procesu dok ne bude spreman za odbranu.
Predsjedavajući sudija O Gon Kvon uzvratio je Karadžiću da o spremnosti za suđenje "odlučuje sudsko vijeće, a ne pojedinac", podsjećajući da je Karadžićeve argumente odbacilo i žalbeno veće Tribunala.
Bivši predsjednik Republike Srpske optužen je za genocid i zločine nad muslimanima i Hrvatima, kao i za uzimanje međunarodnih talaca tokom rata u BiH 1992-95.
Karadžić je odbio da se pojavi na početku suđenja i nije prisustvovao uvodnoj riječi optužbe, koja je završena juče. "Ja nipošto ne želim da bojkotujem ovaj proces koji je vrlo važan...i posljednja prilika da se dođe do istine...Ali, ne mogu da učestvujem u nečemu što je od početka pogrešno zbog kršenja mojih fundamentalnih prava, prije svega da budem spreman za odbranu", rekao je Karadžić tokom rasprave na tome kako nastaviti postupak.
Optuženi je tvrdio da suđenje "ne može početi dobro i završtiti se dobro, ako se od mene očekuje da za pet mjeseci, od maja, savladam milion i 300.000 stranica dokumenata koje mi je dostavilo Tužilaštvo i još 700.000 stranica mojih dokumenata".
"Bez obzira na moj stav o Tribunalu, a ovih dana ću uložiti još dva podneska o njegovoj nenadležnosti, molim vas da ne pomislite da je riječ o ličnom nepoštovanju...Bio bih kriminalac, ako bih ušao u proces za koji nisam spreman", kazao je Karadžić. On je upozorio da proces "ne može biti fer, ako odbrana nije spremna". "Moje je osnovno pravo da budem spreman, inače, na šta će ličiti ovaj proces", upitao se Karadžić.
Podvlačeći da nastavlja sa pripremama, Karadžić je nagovestio da bi bio spreman za suđenje i pre maja ili juna iduće godine, roka koji je ranije tražio.
Kao teme o kojima sudije traže mišljenje strana, sudija Kvon je naveo: "Mogućnost da se suđenje nastavi bez prisustva optuženog ili zastupnika odbrane; nametanje branioca; postavljanje 'prijatelja suda'
(amicus curiae) i mogućnost prekida suđenja da bi se postavljenom braniocu dalo vrijeme da se pripremi".
Radovan Karadžić ni po koju cijenu neće prihvatiti nametnutog branioca, a ukoliko dođe do takve odluke suda on će preduzeti radikalne mjere koje mu stoje na raspolaganju, izjavio je ranije za Bi-Bi-Si (BBC) njegov pravni savjetnik Svetozar Vujačić. Na pitanje Bi-Bi-Sija da li pritom misli na štrajk glađu, Vujačić je odgovorio da Karadžić nema druge mogućnosti.
Optužnica protiv Karadžića usredsređena je na: etničko čišćenje muslimana i Hrvata širom BiH 1992-95; kampanju terora protiv civila tokom opsade Sarajeva u istom periodu; uzimanje UN osoblja za taoce u maju i junu 1995, te genocid u Srebrenici u julu 1995.
Optužnicom, čiji je obim smanjen radi bržeg i efikasnijeg suđenja, Karadžić je, zajedno sa komandantom Vojske RS Ratkom Mladićem, označen kao ključni učesnik u zajedničkom zločinačkom poduhvatu čiji je cilj bilo trajno uklanjanje, putem zločina, Muslimana i Hrvata sa teritorija koje su Srbi smatrali svojim širom BiH.
Pored VRS, u tom poduhvatu, po navodima optužnice, učestvovale su JNA/Vojska Jugoslavije, MUP Srbije i srpske paravojne snage.
Učesnici u zajedničkom zločinačkom poduhvatu, zajedno sa Karadžićem i Mladićem, bili su, prema prijedlogu optužnice, i Momčilo Krajišnik, Slobodan Milošević, Biljana Plavšić, Nikola Koljević, Mićo Stanišić, Momčilo Mandić, Jovica Stanišić, Franko Simatović - Frenki, Željko Ražnatović - Arkan i Vojislav Šešelj.
Pored genocida nad muslimanima u Srebrenici sistematskim ubijanjem oko 7.000 muškaraca, Karadžiću se optužnicom na teret stavlja i genocid nad muslimanima i Hrvatima u opštinama Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.
Prvu optužnicu protiv Karadžića, Tribunal je podigao 1995.
Karadžić je, kako su objavile vlasti Srbije, uhapšen 21. jula prošle godine u Beogradu, a on tvrdi da su ga nepoznate osobe uhapsila 18. jula i tri dana držale na nepoznatom mjestu, prije nego što je bio izveden pred istražnog sudiju.
Tribunalu u Hagu, Karadžić je izručen 30. jula, a u prvom pojavljivanju pred sudijom, on je odbio je da se izjasni o krivici po tačkama važeće optužnice. Pretpretresni sudija Ijan Bonomi u spis je tada, u skladu sa pravilima suda, uveo da se Karadžić ne oseća krivim.
(Beta/MONDO)