U BiH sve je više falsifikovanih novčanica. Najviše lažnjaka je od 20 i 50 maraka, a po prvi put ove godine pojavile su se i lažne kovanice od pet KM.
Trenutna vrijednost novčanica u opticaju u Bosni i Hercegovini je 2.024.000.000. Od toga, 38 miliona novčanica i 198 miliona kovanica. Za prvih djevet mjeseci ove godine zaplijenjeno je 1.668 lažnih novčanica, 1.648 kovanica i 1.012 novčanica evra, dok je broj ostalih lažnih novčanica 235.
Iako je krivotvorenje novca u porastu, građani se vrlo rijetko odlučuju na prijavljivanje lažnog novca, najviše zbog zakonskih procedura. Prema zakonu, građanin koji prijavi da je dobio "lažnjak" neće dobiti odštetu, pišu "Večernje novosti".
Guverner centralne banke BiH Kemal Kozarić kaže da je ove godine za prvih devet mjeseci registrovan čak 81 slučaj krivotvorenja novčanica, dok je lane za cijelu godinu bilo 58 slučajeva.
"Veliki problem u BiH je što se čak 90 odsto svih transakcija odrađuje gotovinskim novcem, a to znatno olakšava "posao" falsifikatorima. Konvertibilna marka se štampa u Austriji, gdje i evro, i dobrog je kvaliteta, ali i falsifikati koji se pojavljuju u posljednje vrijeme takođe su dobro urađeni, što pokazuje da tehnika falsifikovanja konstantno napreduje", rekao je Kozarić i istakao da centralna banka konstantno unapređuje zaštitu na novčanicama i da one imaju tri zaštite.
Kozarić dodaje da je starosna granica novčanica takođe bitna kad je u pitanju raspoznavanje originala od falsifikata i kaže da su novčanice u BiH prosječno stare po sedam godina i da je to zadovoljavajuća starosna granica.
"Ipak, centralna banka BiH potrudiće se da ovu starosnu granicu snizi, a u sklopu toga već je spreman kontingent novih novčanica s poboljšanom zaštitom koji će se uskoro naći na tržištu", poručio je Kozarić.
Direktor CB BiH kaže da se lažnjak razlikuje po papiru od pravog novca, jer je za prave novčanice papir specifičan i može se na dodir osjetiti razlika od običnog papira. U sam papir ugrađena su dva zaštitna elementa, koji se mogu vidjeti ako se novčanica posmatra prema izvoru svjetlosti: vodeni znak i zaštitna nit.
"Apoeni od 10, 20, 50, 100 i 200 KM imaju reljefnu štampu, koja se može osjetiti pod prstima, portret i slova na licu novčanice. Kod apoena od 20, 50 i 100 KM, u gornjem desnom uglu lica novčanice nalazi se i oznaka apoena, koja mijenja boju zavisno od ugla posmatranja. Kod apoena od 200 KM, ovaj element se nalazi u donjem desnom uglu na naličju novčanice. Kod apoena od pet KM i kod starijeg izdanja apoena od 10 KM, umjesto ovog elementa, na desnoj strani lica novčanice nalazi se uspravna pruga koja svjetluca različitim intenzitetom kad se gleda pod različitim uglom", objasnio je Kozarić.
Od stranih valuta na području BiH falsifikatorima su najomiljeniji lažnjaci u apoenima od 100 evra, koji se, kao po pravilu, "vrte" po pijacama i ulicama, ali i u raznim zavučenim lokalima i malim trgovinama.
Kada je u pitanju borba sa organizovanim kriminalnim grupama koje se bave falsifikovanjem novčanica, ona je zasada dala, po riječima ministra unutrašnjih poslova RS Stanislava Čađe, odlične rezultate.
"Kako u RS, tako i u BiH, do sada je registrovan samo jedan slučaj organizovane grupe koja je proizvodila lažne novčanice, i ona je brzo razbijena. Sav ostali lažni novac koji se pojavljuje na tržištu pokušaj je pojedinaca, ali policija u BiH zasada ima dobre rezultate u borbi s falsifikatorima.
Ako građani žele da se sačuvaju od lažnjaka" moraju da mijenjaju stranu valutu u bankama, ili da trguju u ovlašćenim centrima i izbjegavaju bilo kakvu trgovinu na crno", kaže ministar Čađo.
Ako do njihovih ruku dospe lažan novac, građani imaju tri mogućnosti. Prvo, da prijave novac policiji, što su po zakonu i dužni, i da daju izjavu, ali uz saznanje da neće dobiti odštetu za izuzeti novac. Druga opcija je da građanin zadrži novac i potroši ga na istoj pijaci na kojoj ga je i dobio, bez davanja izjava. Tada mu ostaje da se nada da neće biti uhvaćen, jer i on može biti optužen za falsifikovanje novca. Treća opcija je da lažnjaku dođe glave, drugim riječima, da ga uništi.
(MONDO)