Vlada RS odbila sve Inckove odluke!

U zaključcima vanredne sjednice Vlade Srpske povodom nametnutih odluka visokog predstavnika Valentina Incka u vezi sa produžavanjem mandata stranim sudijama i tužiocima u Tužilaštvu i Sudu BiH, navodi se da će o ovoj važnoj stvari zatražiti stavove Narodne skupštine Republike Srpske i građana putem referenduma.

Vlada Republike Srpske ima ustavnu i zakonsku obavezu da vrši svoje nadležnosti u skladu sa vladavinom prava. Ova obaveza proističe iz pravnog poretka BiH, uključujući ustave BiH i Republike Srpske i važeće međunarodno pravo , navodi se u obazloženju. Iz tog razloga, Vlada ne može da prihvati kao pravno valjane, niti da provede odluke i naredbe visokog predstavnika, koje nisu u skladu sa pravnim poretkom BiH i entiteta i obavezama BiH prema međunarodnom pravu.

Vlada Republike Srpske ističe da ostaje posvećena i privržena pravnom progonu i procesuiranju svih slučajeva ratnih zločina - navodi se u zaključcima vanredne sjednice Vlade Srpske , koje Srna prenosi u cijelosti.  Sud BiH i Tužilaštvo BiH su strana tijela u pravosudnom sistemu BiH, nametnuti odlukama visokog predstavnika, mimo Ustava BiH kao aneksa 4 međunarodnog ugovora što je Dejtonski sporazum. Visoki predstavnik je samo tumač i samo aneksa 10 Dejtonskog sporazuma, i nema nikakav mandat za tumačenje Aneksa 4 Ustava BiH, a pogotovo nema mandat da dopunjava Ustav BiH.

Takođe, ni Ustavni sud BiH nema mandat da dopunjava Ustav BiH, već samo da cijeni ustavnost akata organa vlasti sa Ustavom BiH. Ako u Ustavu BiH nema Suda BiH ni Tužilaštva BiH, onda je iluzorna rasprava da li su ti nametnuti organi ustavna kategorija - navodi se u zaključcima vanredne sjednice Vlade Srpske. Takvom odlukom se Ustavni sud pridružio nametanju prava kako to nepravno čini visoki predstavnik. Zato je funkcionisanje Suda BiH i Tužilaštva BiH pravno nasilje, a to potvrđuje i današnja odluka visokog predstavnika.

U tom kontekstu treba razmotriti pokušaj da se produži mandat stranim tužiocima i sudijama u Tužilaštvu i Sudu BiH, nametanjem zakona od strane visokog predstavnika. Odluka visokog predstavnika samo je još jedan nezakonit pokušaj da se dekretom ukine legitimna odluka koju su donijeli demokratski izabrani predstavnici u parlamentu BiH prema propisanoj zakonskoj proceduri.

 Prema nametnutim zakonima o Sudu BiH i o Tužilaštvu BiH, stranim državljanima je dozvoljeno da rade kao sudije i tužioci u Sudu i Tužilaštvu BiH tokom petogodišnjeg "prelaznog" perioda, koji ističe u decembru 2009. U oktobru 2009, Parlamentarna skupština BiH, u skladu sa svojim ustavnim ovlašćenjima i procedurom, nije prihvatila dopunu zakona kojom se produžava prelazni period za ove strane tužioce i sudije. Iz razloga koje navodimo u daljem tekstu, izabrani predstavnici BiH imali su čvrste razloge za neusvajanje dopuna zakona.

Vladu, osim ustavnih i zakonskih odredbi, obavezuju i stavovi Narodne skupštine Republike izraženi zaključcima od 1. oktobra 2009. godine: "Narodna skupština Republike Srpske daje punu podršku stavovima i zaključcima iznesenim u izlaganjima predsjednika Republike Srpske i predsjednika Vlade Republike Srpske pred Narodnom skupštinom, 19. posebnoj sjednici, povodom Informacije o zakonima koje je pokušao da nametne visoki predstavnik za BiH 18. septembra 2009. godine, a posebno u slučaju da visoki predstavnik nastavi sa pokušajima nametanja i provođenja pomenutih akata, Narodna skupština Republike Srpske će zakazati javno izjašnjavanje o tome.

U tim okolnostima svi predstavnici Republike Srpske u zajedničkim organima BiH povlače se iz rada tih organa, zbog toga što ne mogu davati podršku upravljanju BiHod strane nezakonite OHR-ove vlasti i onih koji to podržavaju". Imenovanje stranaca kao zvaničnika u institucijama BiH nije u skladu sa ostvarivanjem ustavne vlasti i vladavine prava. Prema Ustavu BiH, osim trojice sudija Ustavnog suda, ne postoje odredbe na osnovu kojih stranci mogu biti imenovani na funkcije u institucijama BiH. Međutim, kroz odluke visokih predstavnika, zakoni BiH su nametani, mijenjani i dopunjavani kako bi se strancima omogućilo da rade kao sudije i tužioci u Sudu i Tužilaštvu BiH.

Vremenom, na ta mjesta postavljano je sve više stranaca. Do kraja 2009, gotovo polovina tužilaca u Odjeljenju Tužilaštva za organizovani kriminal, privredni kriminal i korupciju su stranci, uključujući zamjenika tužioca koji vodi to odjeljenje. Većina ovih službenika je prvobitno imenovana odlukom visokog predstavnika.
Strane sudije i tužioci nemaju nikakvu odgovornost koju po zakonu imaju državljani BiH koji obavljaju iste funkcije. Strancima u Tužilaštvu i Sudu BiH dat je imunitet od krivične, građanske i upravne odgovornosti na istom nivou kao diplomatama na osnovu Bečke konvencije o diplomatskim odnosima. Priznavanje takvog imuniteta sudijama i tužiocima je u suprotnosti sa osnovnim načelima vladavine prava i demokratskog upravljanja, suprotno ustavnom poretku svake države.

 Za razliku od diplomata, strane sudije i tužioci vrše značajna ovlašćenja i imaju slobodu donošenja odluka o državljanima BiH, uključujući ovlašćenje da hapse, procesuiraju i zatvaraju. Takva ovlašćenja i sloboda odlučivanja mogu se zloupotrijebiti u bilo kom pravosudnom sistemu ukoliko se ne kontrolišu mehanizmima odgovornosti. Međutim, strane sudije i tužioci u BiH nemaju nikakvu odgovornost, pa je to još jedan razlog za okončanje njihovog rada istekom petogodišnjeg perioda.

Aranžman sa stranim tužiocima i sudijama rezultirao je političkom manipulacijom krivičnog pravosuđa u predmetima koji se vode pred tim organima, bilo da se radi o selektivnom pristupu za ratne zločine ili za progon izabranih funkcionera, uglavnom iz reda Srba i Hrvata. Odluka rukovodioca Odjeljenja za ratne zločine u Tužilaštvu BiH Dejvida Švendimena i to na kraju njegovog mandata, kojom se obustavljaju istrage za zločine protiv Srba na početku rata - "tuzlanska kolona" i u slučaju "Bradina" definitivna su potvrda da neustavni pravosudni organi na nivou BiH nisu u funkciji prava i pravde, već određivanja karaktera rata putem tuženja i suđenja Srbima i Hrvatima.

Strani tužioci i sudije imaju snažne podsticaje da se povinuju OHR-u i drugim stranim službenicima koji su uključeni u određivanje njihovih uslova rada i naknade. Takve zloupotrebe krivičnog pravosuđa su predmet zvaničnih istraga. Kada se pitanje produženja mandata stranaca našlo pred Parlamentarnom skupštinom BiH, poslanici su, nakon analize i rasprave, iskoristili svoje ustavno ovlašćenje i glasali protiv produženja takvih mandata.

Cijelo saopštenje pročitajte OVDJE.
(Srna)