Tužilaštvo BiH zatražilo je od Suda BiH da Sulju Karajića proglasi krivim i osudi na kaznu dugotrajnog zatvora.
Karajić je optužen za zločine nad ratnim zarobljenicima i civilima počinjene tokom 1994. i 1995. godine na području Bihaća.
Tužilac Vesna Ilić u četvrtak je, tokom iznošenja završnih riječi, istakla da ne postoji nijedna olakšavajuća okolnost sa obzirom da tokom suđenja Karajić nije pokazao žaljenje, ali i da postoji niz otežavajućih, i to "od načina počinjenja do brojnosti zločina".
"Žrtve su osobe za koje je optuženi samo mislio da podržavaju ideju Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne, ili štite i podržavaju vojnike Narodne odbrane", dodala je Ilićeva.
Tužilaštvo je, prema navodima "Džastis riporta", analizirajući svih deset tačaka optužnice, istaklo da ne postoji sumnja da je Karajić "na svirep i brutalan način ubio Amira Karajića, Muju Pehlića, Rasima Dizdarevića, Šefika Abdića, Hasiba Torića, Fikreta Hušidića i Hajrudina Pilipovića".
"Karajić je u Todorovskoj Slapnici naredio pripadnicima svog voda da privode civile za koje sumnja da su simpatizeri Narodne odbrane, te da ih tuku, u čemu je i sam učestvovao", rekla je Ilićeva.
Tokom svjedočenja u svoju korist, Karajić je priznao krivicu za djela opisana u tri tačke optužnice, među kojima je i ubistvo Amira Karajića, ali je negirao krivicu za ostale zločine koji mu se stavljaju na teret.
Odbrana optuženog završnu riječ iznijeće na narednom ročištu zakazanom za 11. februar.
Suljo Karajić, bivši komandir Drugog voda Vojne policije 505. viteške motorizovane brigade Petog korpusa Armije BiH, tereti se za zločine počinjene nad ratnim zarobljenicima i civilima počinjene tokom 1994. i 1995. godine na području nekadašnje Autonomne Pokrajine Zapadne Bosne
Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna, koju je u septembru 1993. godine osnovao bivši član Predsjedništva BiH Fikret Abdić, postojala je do 1995. godine.
(Srna)
