"Obilježavanje 1. marta provokacija Sarajeva"

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je Srni da je obilježavanje 1. marta kao takozvanog "dana nezavisnosti BiH" obična provokacija političkog Sarajeva i poručio da taj datum nije, niti će ikada biti praznik.

"Prvi mart kao praznik je podvala međunarodnoj javnosti i zloupotreba naziva BiH za bošnjačke potrebe, jer saglasnost Srba i Republike Srpske za obilježavanje tog datuma nisu dobili, niti je moguće da je dobiju", istakao je Dodik.

Ako Republika Srpska ikada bude obilježavala taj datum, kaže Dodik, onda će ga obilježavati kao dan početka stradanja svih i dan kada je pala prva nevina srpska žrtva u BiH koju su mučki ubili muslimanski ekstremisti pod kontrolom tadašnjeg muslimanskog političkog rukovodstva.

Predsjednik Srpske je naglasio da je Sarajevo danas gotovo etnički očišćeno od Srba, a ubistvo srpskog svata tog 1. marta, s ove istorijske distance, može se slobodno uzeti kao datum početka etničkog čišćenja u Sarajevu i teritorijama pod muslimanskom kontrolom.

"Kao što je Alija Izetbegović u Dejtonu predstavljao virtuelnu BiH, jer pola teritorije nije kontrolisao u punom smislu te riječi, tako i njegov sin danas obilježava 1. mart na istom parčetu zemlje koliko je kontrolisao i otac prije 25 godina", naveo je Dodik.

Obilježavanje 1. marta kao takozvanog "dana nezavisnoti BiH" za Vladu Republike Srpske je provokacija političkog Sarajeva, predvođena Bakirom Izetbegovićem, a podržana od dijela međunarodne zajednice, izjavila je Srni premijerka Srpske Željka Cvijanović.

Cvijanovićeva je naglasila da to nije nikakav dan - ni državnosti, ni nezavisnosti BiH, jer se o tome nisu usaglasili ni entiteti, ni konstitutivni narodi u okviru BiH, i jasno je da on nikad neće biti prihvaćen u Republici Srpskoj.

"I kakav je to uopšte kobajagi 'državni' praznik kojeg ne priznaje pola BiH, i šta tamo rade pojedini međunarodni predstavnici, koji zajedno sa Bakirom Izetbeovićem veličaju dan kad je izvršen teroristički čin koji je bio okidač za veliko stradanje koje je uslijedilo tokom ratnih godina i ogromno nepovjerenje koje postoji u oviru BiH i nakon dvije decenije od ratnih sukoba - upitala je Cvijanovićeva.

Što se tiče Bakira Izetbegovića, rekla je premijer Srpske, tu su stvari jasne, ali je krajnje vrijeme da se počnu postavljati direktna pitanja i pojedinim predstavnicima međunarodne zajednice, jer i oni, slaveći taj dan, doprinose produbljivanju jaza između naroda u BiH, a ne samo Bakir Izetbegović.

"Sigurna sam da će pojavljivanje bilo kojeg predstavnika međunarodne zajednice obilježavanju 1. marta u Izetbegovićevoj režiji, građani Republike Srpske smatrati direktnom provokacijom prema Republici Srpskoj, institucijama Republike Srpske i srpskim žrtvama", istakla je Cvijanovićeva.

Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić upozorava za Srnu da se Bošnjaci prema ponašanju i načinu razmišljanja nisu daleko odmakli od 1992. godine i početka ratnih sukoba, te da insistiraju na nečemu što je podijelilo BiH.

Stevandić podsjeća da je 1. marta 1992. godine ubijen Gardović, nakon čega su počeli krvavi sukobi u BiH.

"Za razliku od 9. januara 1992. godine, kada niko nije stradao, 1. marta ubijen je Gardović, čime su bila ugrožena osnovna prava srpskog naroda i počinjen prvi teroristički akt u BiH. Insistiranje na obilježavanju 1. marta je znak da za sada u BiH nije moguć bilo kakav kompromis", ističe Stevandić.
Poslanik SNSD-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Radovan Višković ocjenjuje da je ubistvo Gardovića u Sarajevu 1. marta 1992. godine bilo okidač za početak rata u BiH.

"Svi u BiH platili smo ogromnu cijenu nakon 1. marta 1992. godine. Srbi nikada neće priznati taj datum kao "dan nezavisnosti BiH", a poslanički klub SNSD-a podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH, kojom traži da obilježavanje 1. marta bude osporeno", naglašava Višković za Srnu.

On napominje da 1. mart ne smije biti obilježavan u institucijama BiH.

Poslanik SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić ističe da Bošnjaci, obilježavanjem 1. marta, provociraju srpski narod u BiH.

"Ovaj datum je uvod u ratni sukob u BiH i zbog toga ga Srbi nikada neće obilježavati. Kada slave taj datum, Bošnjaci vrijeđaju sve srpske žrtve", navodi Stanić.

Šef Kluba poslanika PDP-a u Skupštini Srpske Miroslav Brčkalo naglašava da se 1. mart, kao "dan nezavisnosti BiH", nikada neće obilježavati u Republici Srpskoj.

"Da živimo u uređenoj državi taj datum niko i nikada ne bi obilježavao, a Bošnjaci pokazuju da su po načinu razmišljanja još u prošlim vremenima. Srbe 1. mart asocira na krvoproliće, teroristički akt i ratne sukobe, a Bošnjake na nezavisnost BiH", kaže Brčkalo.

Šef Kluba poslanika NDP-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Krsto Јandrić podsjeća da na nivou BiH nije usvojen zakon o praznicima i naglašava da Bošnjaci zloupotrebljavaju institucije BiH za obilježavanje datuma kao što je 1. mart.

"Republika Srpska ne može prihvatiti obilježavanje 1. marta kao "dana nezavisnosti". Sa Bošnjacima se sigurno nikada nećemo saglasiti da ovaj datum bude zajednički praznik", navodi Јandrić.

Predsjednik Asocijacije stvaralaca Republike Srpske Momčilo Krajišnik ističe da su nelegalni prvomartovski referendum o takozvanoj nezavisnosti BiH, kao i gnusno ubistvo srpskog svata Nikole Gardovića, te spaljena srpska zastava na Baščaršiji, 1. marta 1992. godine u Sarajevu, na neki način, negativno ostali zapisani u istoriji BiH.

"Prvi mart iz 1992. godine datum je koji sa mnogo primjedaba i kritika doživljavaju Srbi u BiH, i zbog negativnog preokreta, odnosno nelegalnog referenduma, kojim je na silu proglašena BiH kao nezavisna država, kao i zbog ubistva srpskog svata na Baščaršiji. Ustvari, to je već bio znak za početak rata u BiH", rekao je Krajišnik, koji je bio prvi srpski član Predsjedništva BiH i prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske.

Sigurno je, ističe on u izjavi Srni, da taj datum Srbi ne treba da slave jer to ne donosi nikakav oprost, već, naprotiv, podržava sve ono što je bilo negativno i što je bilo uzrok rata.

"S druge strane, bošnjačka strana bez ikakvog osnova je istorijski događaj proglašenja Republike Srpske, 9. januar, problematizovala i zloupotrijebila na Ustavnom sudu BiH i dovela u pitanje proslavu tog datuma u Republici Srpskoj", konstatuje Krajišnik.

Senator Republike Srpske Živko Radišić rekao je da se ranije kao član Predsjedništva BiH zalagao da BiH ima svoje praznike, ali da državni praznik dejtonske BiH, kao zemlje tri ravnopravna tri naroda i dva entiteta, ni u kom slučaju ne može biti 1. mart i "neki nazovi dan nezavisnosti".

"Taj dan se odnosi na jedno ratno stanje, kada je i došlo do raspada i nije bilo BiH. Šta je BiH ako u njoj nema ni Srba, ni Republike Srpske ili neke institucije koja pripada našem narodu", upitao je Radišić.

On je rekao da su takozvani "dan nezavisnosti" nametnuli ili željeli neki drugi ili treći, te da ga čudi što mnogi tolerišu 1. mart, uključujući međunarodnu zajednicu, pogotovo kada se to uporedi sa svim ujdurmama vođenim prije mjesec-dva o Danu Republike Srpske, 9. januaru.

Potpredsjednik Glavnog odbora SDS-a Mirko Šarović izjavio je da je obilježavanje 1. marta kao takozvanog "dana nezavisnosti BiH", za Republiku Srpsku apsolutno neprihvatljivo.

"Veoma su duboki razlozi za to i zbog toga 1. mart nema kapacitet da se obilježava da cijeloj teritoriji BiH, kao što se to sve vrijeme pokušava da nametne iz političkog Sarajeva i bošnjačkih političkih stranaka", rekao je Šarović.

On podsjeća da "BiH nema ni državne ni vjerske praznike regulisane zakonom na nivou institucija BiH, tako da svoja prava građani i vjernici crpe iz entitetskih zakona".

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Mladen Ivanić izjavio je Srni da 1. mart, koji se u dijelu BiH sa većinskim bošnjačkim stanovništvom obilježava kao takozvani "dan nezavisnosti BiH", srpski narod i on lično doživljavaju kao dan kada je 1992. godine počeo rat, kada je počela patnja svih građana u BiH, a posebno Srba.

Predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Staša Košarac smatra krajnje nedopustivim i neprihvatljivim licemjernu tendenciju većine sarajevskih političara koji insistiraju na tome da su Bošnjaci "vlasnici BiH i da ona pripada samo njima".

U BiH je 1. marta 1992. godine održan referendum o nezavisnosti BiH na kojem je 62,7 odsto, mahom muslimanskih i hrvatskih birača, glasalo za njenu nezavisnost i izlazak iz tadašnje SFRЈ.
U Federaciji BiH taj dan obilježava se kao "dan nezavisnosti", dok Srbi u BiH ovaj datum doživljavaju kao dan kada je donesena nelegitimna odluka muslimanskog i hrvatskog naroda protiv srpskih interesa.

Na taj dan 1992. godine ispred Stare pravoslavne crkve na Baščaršiji, u centru Sarajeva, ubijen je i srpski svat Nikola Gardović, te spaljena srpska zastava, što je nagovijestilo građanski rat u bivšoj BiH.