Ganić ostaje u zatvoru

Sud je ovu odluku donio kako bi sačekao da Srbija dostavi dokaze na osnovu kojih sumnjiči ovog ratnog člana Predsjedništva BiH za zločin u Dobrovoljačkoj ulici, potvrdila je Emina Ganić.

"Moj otac nije pušten, odluka je prolongirana za četvrtak", kaže Ganićeva za " Džastis riport".

Ona je rekla da je Srbiji data prilika da dostavi dokaze na osnovu kojih je tražila Ganićevo hapšenje.

Vlasti Srbije u međuvremenu bi trebalo da dostave potrebnu dokumentaciju o postojanju osnovane sumnje da je Ganić učestvovao u zločinu u Dobrovoljačkoj ulici, kako bi Sud odlučio da li je moguće izvršiti ekstradiciju, radi daljeg procesuiranja.

Ranije danas savjetnik bošnjačkog člana Predsjedništva BiH Harisa Silajdžića Damir Arnaut saopštio je novinarima da je Ejup Ganić premješten je u drugo krilo zatvora u Londonu, gdje se nalaze optuženici za lakša djela.

Savjetnik Aranut je rekao bosansko-hercegovačkoj novinskoj agenciji Fena da je upravnik zatvora u Londonu lično premjestio Ganića iz dijela gdje su smještene osobe optužene ili osuđene za teška krivična djela, u zatvorsko krilo gdje se nalaze optuženici za "puno lakša djela, uglavnom finansijske prirode".

Ganić je uhapšen u ponedjeljak u Londonu na zahtjev Srbije zbog ratnih zločina počinjenih u maju 1992 u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu nad pripadnicima JNA.

Londonski sud je u srijedu odbacio zahtjev da Ganić bude pušten na slobodu uz kauciju od 200.000 funti.

Prema Arnautu, Ganić od četvrtka ima pristup telefonu i mnogo bolje uslove.

''Napori naše diplomatije urodili su plodom. Jako smo zadovoljni i smatramo ovaj uspjeh rezultatom naših ogromnih napora prema vlastima Britanije'', istakao je Arnaut, dodajući da advokati još uvijek nemaju pristup Ganiću.

Pravni tim Ganića, uložio je žalbu na odluku suda u Londonu, koji nije odobrio njegovo puštanje iz pritvora uz kauciju.

Ročište na kome bi se odlučivalo o opravdanosti i validnosti zahtjeva Srbije po kojem je Ganić uhapšen na londonskom aerodromu treba da se održi 9. marta, kazao je Arnaut.

Osim Srbije, izručenje Ganića zatražila je i BiH, zbog postojanja istrage za isto djelo.

Vlada Republike Srpske (RS) u petak je na sjednici osudila demarš koji je Srbiji uputio ministar inostranih poslova BiH Sven Alkalaj nakon što je član ratnog Predsjedništva BiH Ejup Ganić uhapšen u Londonu prema potjernici Srbije.

Premijer RS Milorad Dodik izjavio je da je ta protestna nota Alkalajev ''privatni posao i nema nikakve veze sa državnim organima''. ''Alkalaj ne može da dobije saglasnost za to svih u BiH'', rekao je Dodik novinarima u Banjaluci.

Dodik je istakao da je njegov pristup uvijek bio da pojedinci moraju da odgovaraju za ratne zločine, ali je očigledno da neki drugi nisu imali takav pristup i zato organizuju danas protestne skupove u Sarajevu koristeći ih u političke situacije.

"Meni je od svega najvažnija činjenica da se nekadašnji visoki predstavnik Pedi Ešdaun založio u odbranu Ganića, što govori o tome da su sve njegove odluke koje je donio ovdje bile politički motivisane i zato su sada još više sporne", rekao je Dodik.

Prema Dodikovima riječima, očigledno je bilo da Ešdaun radi u korist jedne strane u BiH i da je sada njegova uloga demistifikovana nastojanjem da optuženog za ratne zločine Ganića brani i da lobira za njegovo puštanje iz zatvora.

Dodik je istakao da je očigledno da su protesti u Sarajevu, koji se održavaju kao znak podrške Ganiću, u funkciji političke atmosfere koja je dugo držala izvan odgovornosti Ganića koji je počinio ratne zločine.

On je dodao da je jasno da je Srbija bila primorana, štiteći pravo prije svega, da procesuira Ganića za ratne zloičine koje je učinio u Dobrovoljačkoj ulici.

''Ganić je tada bio član ratnog rukovodstva BiH i direktno je komandovao nekim vojnim operacijama. Njegova odgovornost je daleko veća nego ona što se pripisala nekadašnja predsjednica RS Biljana Plavšić, koja je odležala svoju kaznu i sada je na slobodi'', naglasio je Dodik.

Član Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izjavio je da je neobjašnjivo da Tužilaštvo BiH sad traži izručenje člana ratnog Predsjeništva u BiH Ejupa Ganića, iako su ga godinama imali u komšiluku.

Radmanović je naglasio da je predmet o Dobrovoljačkoj ulici odavno trebalo otvoriti u BiH, ali da to nije urađeno zbog čega se sada mogu razumjeti primjedbe da pravosudni organi BiH sude samo jednoj i donekle drugoj strani.

On je rekao da će na sljedećoj sjednici Predsjedništva tražiti raspravu protestnoj noti koju je Ministarstvo inostranih poslova BiH na svoju ruku uputilo Srbiji.

"Ako se šalje protestna nota koja je u suprotnosti sa opštim pravcima spoljne politike u kojima stoji da će se graditi dobrosusjedski odnosi, onda ni sam ministar ne može uputiti protestnu notu, a kamoli neki niži službenik! Tu aktivnost treba da definiše Predsjedništvo", naglasio je Radmanović.

Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske (RS) 42 vojnika i oficira JNA su ubijena, a 73 ranjena u napadu na kolonu u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu maja 1992.

Zarobljeno je 215 pripadnika JNA koji su potom bili izloženi psihičkom i fizičkom zlostavljanju.

Banjalučki dnevnik "Glas Srpske" je u četvrtak objelodanio da je ratni ministar unutrašnjih poslova BiH Alija Delimustafić u svojevremenom iskazu pred Vojnim sudom u Beogradu rekao da je Ganić, zajedno sa tadašnjim komandantom Teritorijalne odbrane BiH Hasanom Efendićem, rukovodio masakrom nad pripadnicima JNA.

(MONDO/Tanjug)