Efendić odgovoran zajedno sa Ganićem?

Nekadašnji pukovnik JNA i komandant Glavnog štaba Teritorijalne odbrane tadašnje RBiH Hasan Efendić mogao bi zajedno sa uhapšenim bivšim članom ratnog Predsjedništva BiH Ejupom Ganićem odgovarati zbog zločina počinjenog u sarajevskoj Dobrovoljačkoj ulici u maju 1992. godine, piše danas "Fokus".

Prema dokazima istražnih organa, Efendić je uradio vojno-tehničke pripreme i izdao upustva u vezi sa akcijom u Dobrovoljačkoj ulici, potvrdio je u izjavi istražnim organima Slobodan Jakovljević, koji je naveo da je 29. aprila 1992. godine Efendić potpisao naredbu štaba TO o provođenju odluke o povlačenju JNA.

"U naredbi je bilo riječi o masovnom zaprečavanju putnih pravaca, blokadi vojnih objekata, sprečavanju izlaska jedinica JNA iz kasarni, te o početku borbenih dejstava na teritoriji BiH", navodi se u izjavi.

Prema dokazima istražnih organa, Efendić je zarobljenog dojučerašnjeg kolegu, pukovnika Slavoljuba Beloševića, vrijeđao i maltretirao, nazivajući ga agresorom i četnikom i psujući mu četničku majku.

Efendić je, prema dokazima, pored ostalih radikalnih mjera naložio i protjerivanje državljana BiH koji predstavljaju srpski narod.

U izjavi prvog čovjeka ratnog MUP RBiH Alije Delimustafića, datoj prilikom prepoznavanja kod Vojnog suda u Beogradu 6. marta 2002. godine, a koja je u posjedu "Fokusa", navedeno je da su prilikom napada Teritorijalne odbrane na konvoj Druge vojne oblasti zajedno u kancelariji u Predsjedništvu bili Ejup Ganić, Stjepan Kljujić i Hasan Efendić, a da je direktno njihove naredbe i odluku o napadu provodio Zaim Backović.

"Po mom mišljenju, za to što se desilo u Dobrovoljačkoj ulici odgovorni su Ejup Ganić i Hasan Efendić", naveo je tada Delimustafić.

Efendić je u svojoj knjizi "Ko je branio Bosnu", a koja je dio dokaza, naveo da su se on i Ganić dogovorili da rukovode akcijom, ali da Efendić bude odgovoran za vojni dio akcije.

"Suprotno dogovoru o slobodnom izlasku kolone, planirano je njihovo zaustavljanje, napad, zarobljavanje i ubijanje, što znači da je među osumnjičenima, Ganićem, Efendićem i ostalim zaključen i realizovan zločinački plan iz koga su proizašla inkriminisana djela", navodi se u dokazima.

Efendić je još 23. aprila 1992. godine potpisao "direktivu o odbrani suvereniteta i nezavisnosti RBiH", u kojoj su Srpska Autonomna Oblast i Jugoslovenska narodna armija označene kao neprijateljske snage.

"Utvrđeno je da snage odbrane predstavljaju TO RBiH i naoružano stanovništvo, objedinjeni pod jedinstvenom komandom Štaba TO RBiH, čiji je komandant Efendić. Kao način borbe, predviđeno je postavljanje zasjeda s ciljem zarobljavanja pripadnika JNA i razbijanjem neprijatelja uz stvaranje uslova za njegovo protjerivanje sa teritorije", navodi se u dokazima.

Vojni sud u Beogradu je tokom jula 1994. godine donio naredbu za izdavanjem potjernice za Hasanom Efendićem, ali i Ejupom Ganićem i još sedam lica.

Zamjenik komandanta takozvane Teritorijalne odbrane BiH Jovan Divjak potvrdio je maja 1992. godine, nakon napada na kolonu vojnika JNA u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu, da je odluku o napadu donijelo tadašnje Predsjedništvo BiH, piše "Glas Srpske".

Izvještaj sa te konferencije prenijele su sarajevske "Večernje novine", koje su objavile i tekst pod naslovom "Jukin koktel" - uputstvo prijeratnog sarajevskog kriminalca Jusufa Juke Prazine za pravljenje molotovljevog koktela.

U tekstu se navodi da te naprave treba bacati na zadnji dio transportera, gdje se nalaze motori, baš onako kako su ih bacali na vojsku koja se povlačila iz Sarajeva u Dobrovoljačkoj ulici.

U izdanju od 5. maja. 1992. godine, "Večernje novine" prenose da je Divjak na konferenciji rekao da je Predsjedništvo donijelo odluku o napadu, jer nije znalo za dogovor Alije Izetbegovića, generala JNA Milutina Kukanjca i kanadskog generala Luisa Mekenzija, prvog komandanta međunarodnih snaga.

Divjak je tada rekao da je zbog toga zaustavljen konvoj, da bi se provjerilo da li je u njemu Izetbegović, na čije insistiranje je koloni JNA dozvoljen prolaz do Lukavice.

U tekstu o zarobljavanju vojnika JNA, pod naslovom "Papci u zamci" navodi se da se "zasluge" za zarobljavanje vojnika i civila u službi JNA pripisuju zamjeniku komandanta specijalne policije Zoranu Čegaru, koji je za "Večernje novine" u izdanju 7. maja 1992. godine rekao da je iz Komande Druge vojne oblasti izneseno sve.

"Kukanjac je šlepao 50 kamiona. Zato se sve i dogodilo onako kako je i ispalo. Inače, sve se moglo lijepo riješiti, mirno i pošteno, bez pucnjave", pravdao je Čegar zločin u Dobrovoljačkoj.

Ubrzo nakon zločina u Dobrovoljačkoj u sarajevskoj štampi uslijedili su hvalospjevi Jusufu Juki Prazini, i to 8. maja 1992. godine u "Večernjim novinama" koje u tekstu pod naslovom "Ne odustajemo od oslobođenja!" o ovom prijeratnom sarajevskom kriminalcu pišu kao o "heroju", a "Oslobođenje" 17. maja 1992. godine pod naslovom "General Juka i njegova raja".

"Meni su Ganić i drugi iz Predsjedništva BiH rekli: `Juka, vrata su ti kod nas uvijek otvorena`. Ja sam rekao: `Ne treba to meni, nego da vi mojim borcima date što im treba. Kada treba mogu povesti 5.000 ljudi. Dobro smo naoružani, ali ja bih rekao da od viška glava ne boli", stoji u tekstu koje je tada objavilo "Oslobođenje".

U napadu na konvoj tadašnje JNA 3. maja 1992. godine u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu ubijena su 42, a ranjena 73 vojnika i oficira JNA.

(MONDO/Srna)