Nedovoljan broj šatora, pokretnih kuhinja i druge opreme su samo neki od problema sa kojima bi se BiH suočila u slučaju zemljotresa
U slučaju zemljotresa, BiH ne bi uspjela da se izbori s posljedicama bez pomoći sa strane, jer službe za zbrinjavanje ne posjeduju čak ni geofon, uređaj za traženje ljudi ispod ruševina.
BiH raspolaže najsavremenijom opremom za vođenje podataka o zemljotresima, ali nedovoljan broj šatora, pokretnih kuhinja, dušeka i druge opreme, samo su neki od problema s kojima bi se BiH u slučaju zemljotresa morala susresti i bez pomoći sa strane ne bi uspjela da se izbori, pišu "Nezavisne novine".
Direktor Republičke uprave Civilne zaštite Dragan Štark rekao je da Republika Srpska i BiH sa postojećim kapacitetima i opremom "uopšte neće moći odgovoriti izazovima većih zemljotresa bez pomoći sa strane".
Koordinator za pripreme i odgovore na katastrofe Crvenog krsta BiH Davorin Pezer naveo je da najviše opreme ima vojska, dok Crveni krst, iako je zadužen za zbrinjavanje stanovništva, ima male kapacitete.
U hidrometereološkim zavodima u BiH navode da seizmičke stanice u posljedne dvije godine bilježe više potresa koje građani ne mogu da osjete.
Seizmolog Federalnog hidrometereološkog zavoda Ivan Brlek istakao je da je povećana seizmička aktivnost na Balkanu, posebno na području južne Hercegovine, navodeći da BiH godišnje registruje od 1 200 do 1 300 zemljotresa manjeg intenziteta.
Česti potresi, gotovo od četiri dnevno, dobri su za oslobađanje seizmičke energije, što smanjuje mogućnost velikih zemljotresa i skupljanja te energije koja mora da se oslobodi.
BiH spada u seizmički aktivno područje, jer na ovom prostoru postoje dva paralelna aktivna rasjeda duž kojih postoji mogućnost zemljotresa, čak i jačih, ali ne postoji način da se predvidi vrijeme i mjesto njihove pojave, rekla je Srni seizmolog u Hidrometeorološkom zavodu Republike Srpske Vesna Šipka.
"Seizmolozi registruju, obrađuju i sistematizuju podatke, pa na osnovu toga pokušavaju uspostaviti korelaciju i prostornu distribuciju zemljotresa sa utvrđenim rasjedima i istorijskim podacima, ali ne postoji način da se predvidi vrijeme i mjesto njihove pojave", rekla je Šipka.
Ona je precizirala da se jedan od navedenih rasjeda proteže preko Crne Gore i duž južne i jugozapadne Hercegovine, a drugi vodi centralnim dijelom BiH čiji je dio i banjalučko seizmogeno područje na kojima su se već dešavali razorni zemljotresi.
Vesna Šipka je dodala da se, kada je riječ o teritoriji RS i BiH, u posljednje dvije godine zapaža veći broj slabijih zemljotresa u regionu Livno - Kupres i u širem regionu Mostara, kao i u regionu Rogatica - Goražde.
Prema njenim riječima, u BiH je seizmički najaktivnije područje južne i zapadne Hercegovine, kao i banjalučko seizmogeno područje.
"Generalno gledano pojačana je seizmička aktivnost na cijeloj planeti i zemljotres na Sumatri 30. septembra 2009. godine označio je početak perioda visoke seizmičnosti, koji je nastavljen zemljotresom na Haitiju 12. januara ove godine koji je bio magnitude sedam jedinica, a zatim i zemljotresima u Čileu 27. februara čija je magnituda iznosila 8,8 jedinica Rihtera, u Turskoj 6.0 jedinica Rihtera", podsjetila je Šipka.
Ona je naglasila da, sa stanovišta seizmologije, ovi događaji nisu iznenađenje ako se zna da se najjači zemljotres ikad zabilježen desio baš u Čileu 1960. godine i bio je magnitude 9.5 sterpeni, kao i činjenica da je Turska izuzetno aktivno seizmičko područje.
(MONDO)
