Rezidentni predstavnik Međunarodnog monetranog fonda u BiH Endrju Džuel upozorio je da bi nerješavanje problema u vezi sa isplatom 330 miliona evra koje je MMF obezbijedio za BiH moglo ugroziti njihovu buduću finansijsku pomoć.
Džuel je istakao da ne razumije u potpunosti prirodu problema sa isplatom 330 miliona evra koje je MMF krajem aprila prebacio na račun Centralne banke BiH s obzirom na to da su dogovoreni iznosi koji treba da budu doznačeni entitetima i Brčko distriktu.
"Zaista je žaljenja vrijedno da je interventna pomoć koju je MMF doznačio prije tri sedmice još neiskorištena. Vrlo loše je to da BiH zatraži hitnu pomoć, a onda je ne iskoristi", istakao je Džuel za današnji "Dnevni avaz".
U pismu namjere koje je BiH poslala MMF-u definisano je da Federaciji BiH pripada 62 odsto od dobijenih sredstava, a Republici Srpskoj 38 odsto, s tim da oba entiteta odvoje po 0,5 odsto za Brčko distrikt.
Potpisano je da se 50 odsto sredstava koja pripadaju FBiH raspodijele i kantonima da bi odgovorili na posljedice epidemije virusa korona, ali Savjet ministara još nije postigao dogovor o povlačenju sredstava Instrumenta za brzo finansiranje od MMF-a.
Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija smatra da su stvoreni uslovi da Centralna banka BiH isplati sredstva od MMF-a i da se BiH nepotrebno vrti u političkim blokadama.
"Centralna banka ima sve dokumente koje inače ima kada je uplaćivala sredstva od MMF-a u nekim prethodnim aranžmanima koje je BiH imala. Zbog toga smatram da su stvoreni uslovi za isplatu sredstava od MMF-a", rekao je Tegeltija za "Dnevni avaz".
Tegeltija je ocijenio da se BiH nepotrebno vrti u političkim blokadama i da nije jasno zašto se ovo radi, ni kome je to potrebno.
Prema njegovim riječima, Savjet ministara napravio je vrlo dobru stvar u pregovorima sa MMF-om kada je uspio da umjesto 165 miliona evra, planiranih na početku pregovora, obezbijedi 330 miliona evra za BiH.
"Sve je bilo spremno za realizaciju tih sredstava, ali onda je počelo povlačenja nekih loših političkih poteza, prije svega licitiranje procentima raspodjele sredstava između entiteta i Brčko distrikta. Na kraju se nastavilo licitiranjem oko raspodjele sredstava koja pripadaju Vladi Federacije BiH", podsjetio je Tegeltija.
On je dodao da su ispunjeni svi uslovi za isplatu sredstava sa računa Centralne banke BiH na račune Republike Srpske, FBiH i Brčko distrikta, te da je u prethodnih 10 dana nekoliko puta razgovarao sa predstavnicima Centralne banke koji su ga informisali da im za isplatu sredstava treba samo promisorna nota Ministarstva finansija i trezora.
"Rekli su mi da imaju memorandum potpisan s ministarstvima finansija, te da imaju instrukcije za plaćanje kada dobiju tu notu", dodao je predsjedavajući Savjeta ministara.
On je istakao da je Ministarstvo finansija 30. aprila tu notu dostavilo Centralnoj banci BiH i da se smatralo da su svi uslovi ispunjeni.
"Međutim, danas to više nije dovoljno Centralnoj banci da bi isplatila sredstva. Insistiraju na dodatnoj odluci Savjeta ministara", rekao je Tegeltija, te podsjetio da sredstva makrofinansijske pomoći Evropske komisije neće biti moguće povući dok se ne isplate sredstva MMF-a.
Predsjedavajući Savjeta ministara istakao je da se u krizi izazvanoj epidemijom virusom korona pokazalo da ključnu ulogu mora imati država.
"Građani očekuju zdravstvenu i socijalnu zaštitu, a privredni subjekti značajnu finansijsku podršku za saniranje ekonomskih posljedica krize. Nijedna država u svijetu, pa ni BiH, odnosno njeni entiteti ne mogu prevladati ovu krizu bez dodatnih finansijskih sredstava", pojasnio je Tegeltija.
On je dodao da BiH ima slabiji pristup međunarodnim finansijskim tržištima i da je dobro što postoje sredstva MMF-a, kao i sredstva Evropske komisije koja su rijetko dostupna BiH.
"BiH će morati nastaviti aranžman sa MMF-om i povući još sredstava. A jasne su poruke zemalja EU da se prva pomoć koja se daje privredi i građanima kreće između 1,5 i dva odsto BDP-a, pa je lako izračunati koliki su to prvi koraci, odnosno koliko bi BiH trebala izdvojiti", rekao je Tegeltija.
Procjena je, istakao je on, da bi cjelokupna izdvajanja za sanaciju posljedica epidemije virusa korona mogla iznositi i do 10 odsto BDP-a.
O inicijativama za smjenu ministra spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staše Košarca, Tegeltija je rekao da mu se čini da pokretači inicijative nemaju dovoljno kapaciteta u oba doma za razrješenje Košarca.
