S obzirom na to da se BiH zbog novonastale sitaucije sa koronavirusom zadužila mnogo više od planiranog, pitali smo ekonomske stručnjake kako će to uticati na građane i na koji način će BiH riješiti ovaj dug.
„Najgore stvari se dešavaju nakon okončanja grejs perioda. Konkretno, kada su u pitanju sredstva MMF-a BiH će imati veoma kratak period za vraćanje istih što će predstavljati određene pritiske na budžet, a to dovodi do ugroženosti velikih socijalnih sistema, lošijih usluga,obrazovanja, zdravstva i dugoročno siromaštvo izuzev ako ne postignemo stopu ekonomskog rasta šest i više odsto koja će moći da smanji to. Nažalost, mi se puzajući krećemo sa ekonomskom stopom 2,3 odsto što taj dug čini dodatnim teretom“, kazao je za Mondo Admir Čavalić, ekonomski analitičar iz Tuzle.
Čavalić pojašnjava da problem ne predstavlja zaduživanje nego potencijal da se taj dug vrati.
„Specifično ustavno uređenje BiH je u prethodnih nekoliko godina dovelo do toga da ne spadamo u red visoko zaduženih zemalja, te u komparaciji npr. sa susjednom Hrvatskom mi smo relativno malo zaduženi i to nam je možda davalo prostora koji se sada popunjava. Na trenutnom tržištu kapitala nije toliko bitno koliko ste zaduženi u relativno apsolutnim odnosima, koliko je bitan vaš potencijal da ćete evenutalno vraćativaše kreditne obaveze", kaže sagovornik Mondo portala.
Zbog specifičnog uređenja BiH, najveći korisnici kredita su entiteti i tu postoje bitne razlike, ističe Čavalić.
"RS je gotovo duplo više zadužena u odnosu na FBiH. S druge strane, inostrani i generalno kreditori nemaju tolikuaspiraciju prema kreditiranju entiteta koliko imaju prema kreditiranju država širom svijeta.
Mislim da je to naše tržišno ograničenje koje nam neće dozvoliti da se desi grčki scenario. Takva opcija je nemoguća u BiH jer nije država ta koja je korisnik kreditapoput Grčke nego su to entiteti, a oni ne mogu ići prema grčkom scenariju što govore i određeni pokazatelji“, podvukao je Čavalić.
