Bivša kasarna Čerkezovac na Trgovskoj gori nije u zoni nominovanih aktivnih rasjeda, a prilikom nedavnog potresa svi su objekti ostali potpuno neoštećeni, tvrde iz Fonda za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada Nuklearne elektrane Krško.
Trgovska gora odabrana je kao preferentna lokacija za skladište radioaktivnog otpada zbog skladišnih kapaciteta koji garantuju potpunu tehničku sigurnost i ispravnost. Uz to, lokacija nije u poplavnom području i dovoljno je daleko od izvora pitke vode, ističu iz Fonda.
"Čerkezovac nije u zoni nominiranih aktivnih rasjeda, a prilikom nedavnog potresa svi objekti na Čerkezovcu ostali su potpuno neoštećeni. Mjerenja koja su provedena tokom potresa 29. decembra 2020. godine pomoću seizmografa i akcelerografa pokazala su da je lokacija Čerkezovac imala manju akceleraciju odnosno ubrzanje tla od npr. Zagreba. Dok je u Zagrebu najveća akceleracija iznosila 2,43 metra u sekundi na kvadrat (m/s2), u Čerkezovcu je iznosila 0,49 m/s2", saopšteno je iz Fonda, prenosi Hina.
Hrvatska je 2018. godine donijela Nacionalni program zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, kojim je kao lokacija određen vojni kompleks Čerkezovac.
Krajem marta 2020. godine Fond za financiranje razgradnje i zbrinjavanja radioaktivnog otpada NE Krško je od tadašnjeg Ministarstva zaštite okoliša i energetike RH na upotrebu dobio prostor bivšeg vojnog skladišta Čerkezovac u opštini Dvor, gdje se planira formirati Centar za zbrinjavanje radioaktivnog otpada.
Iz Fonda danas podsjećaju da je krajem 2015. godine provedena ocjena potresne opasnosti na širem području Zrinske gore odnosno preliminarna procjena seizmičkog hazarda, a nakon donošenja Nacionalnog programa provedena su mjerenja mikroseizimičkih pomjeranja na samoj lokaciji te je u studenom 2020. godine postavljena seizmografska stanica koja je uključena u nacionalnu mrežu.
Najavljuju i da će se rezultati preliminarnih mjerenja i očitanja sa seizmološke stanice iskoristiti, zajedno s planiranim istražnim radovima, za izradu seizmotektonske studije i detaljnijih analiza potresne opasnosti na lokaciji skladišta u Centru.
"Objekti skladišta radioaktivnog otpada gradiće se EUROKODU 7 i 8 i s povećanim faktorom sigurnosti kako bi mogli izdržati potres i veće magnitude od očekivanog i kako bi građevine u Centru bile sigurne od potresa visoke razorne moći", najavljuju iz Fonda.
Počinju istražni radovi na Trgovskoj gori
Inače, juče je potpisan ugovor za uslugu provedbe istražnih radova na planiranoj lokaciji Centra za zbrinjavanje radioaktivnog otpada na području Čerkezovca, i to sa zajednicom ponuđača koju čine Geotehnički studio d.o.o. te dva zagrebačka fakulteta - Geodetski i Rudarsko-geološko-naftni fakultet.
Osnovna svrha predviđenih istraživanja je sticanje potpunog i preciznog uvida u geološki sastav i građu terena prostora lokacije predviđene za izgradnju Centra. Istraživanja će omogućiti vrednovanje i karakterizaciju lokacije, zatim projektiranje građevina/postrojenja za skladištenje radioaktivnog otpada i potrebnih infrastrukturnih objekata te dati sve podatke potrebne za izradu studije utjecaja na okoliš i provedbu procjene uticaja zahvata na životnu sredinu, istakli su iz Fonda.
Najavili su i kako će se istražni radovi provoditi u periodu od 19 mjeseci, a uključuju geoistraživanja, utvrđivanje hidroloških i hidrogeoloških karakteristika lokacije te provođenje ograničenih terenskih istraživanja vezanih za stanje flore i faune, šumske ekosustave te korištenje poljoprivrednog zemljišta u neposrednoj okolici lokacije.
Hrvatska dužna zbrinuti polovinu otpada iz Krškog
Republika Hrvatska je na temelju Međudržavnog ugovora s Republikom Slovenijom dužna zbrinuti polovinu otpada iz Nuklearne elektrane Krško, što prema trenutnim procjenama iznosi oko 3.000 prostornih metara (m3) nisko i srednje radioaktivnog otpada.
Takođe je potrebno zbrinuti i institucionalni otpad koji nastaje radom u istraživanju, medicini i industriji, a Hrvatska će prema procjenama morati zbrinuti oko 100 m3 takvog otpada. Procjene količina rađene su za razdoblje do 2060. godine, a institucionalni otpad je najvećim dijelom takođe nisko i srednje radioaktivni otpad, podsjeća Hina.
Bh. institucije u višu su navrata upozorile kako se ne slažu s odlukom Hrvatske da se radioaktivni otpad odlaže na lokalitetu Trgovske gore, koja je udaljena svega nekoliko kilometara od državne granice s Bosnom i Hercegovinom.
(Fena)
