Vampir Sava Savanović i sa glogovim kocem u srcu zavađa sela i opštine | MONDOBA

  • Izdanje: Potvrdi
Čitaoci reporteri

ČITAOCI REPORTERI

Videli ste nešto zanimljivo?

Ubacite video ili foto

Možete da ubacite do 3 fotografije ili videa. Ne smije biti više od 25 MB.

Poruka uspješno poslata

Hvala što ste poslali vijest.

Dodatno
Izdanje: Potvrdi

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Region

Vampir Sava Savanović i sa glogovim kocem u srcu zavađa sela i opštine

Autor Vesna Kerkez
Autor Vesna Kerkez

Prvi srpski vampir Sava Savanović, vodeničar iz Zarožja, odavno je neutralisan glogovim kocem, kaže čuvena pripovjetka oca srpskog književnog realizma Milovana Glišića.

Izvor: MONDO, Petar Stojanović

U moderno vrijeme Savin duh se "povampirio" i počeo da unosi nesuglasice između malobrojnih mještana Gornjeg i Donjeg Zarožja. Donjozarožani su rekonstruisali potočaru na izlazu klisure Rogačice i ona je postala turistička atrakcija. Gornjozarožani tvrde da je riječ o falsifikatu i da se pravi vampirski mlin nalazio na ulazu u uski kanjon, podno čuda prirode Baratskih ridova.

Tom bezazlenom beskrajnom raspravom planinci sa Povlena se bore protiv čamotinje, koju je dodatno otežala pandemija rastjerujući nekada brojne planinare i izletnike. Oni su se obično okupljali na prevoju Debelo brdo, podno vrha Veliki Povlen, gdje počinje prostrano Zarožje. Dolazak posjetilaca je iznenadio mještane koji nisu bili uobičajeno srdačni.

Zaroški vampir je prije nekoliko godina zavadio valjevske i bajinobaštanske turističke radnike. Valjevci su smatrali da je Sava njihov brend, jer je pripovjedač Milovan Glišić iz Valjeva, a Bajinobaštani su dokazivali da je vampir njihova baština, jer je Zarožje u njihovoj opštini.

Posjetioci su dalje nastavili do platoa Pašne Ravni, gdje su pastiri u stara vremena u maju okupljali stada goneći ih na ispašu. U predpandemijskoj prošlosti ovdje se svraćalo u drumske kafane sa čuvenim pečenjem, koje su sada zakatančene. Dalje su skrenuli ka Makovištu, prateći toponime iz Glišićevih pripovedaka.

Na raskrsnici pod oštrim stijenama vrha Oab silaze sa asfalta na tucanik prema zaseoku Barati. Odavde počinju šumski pejzaži iz kojih izbijaju šiljate gole stijene koje djeluju inspirativno za tajanstvene priče. Tim "rogovima" ime duguju i Zarožje i rijeka Rogačica koja izvire ispod niza neobičnih visokih golih humova, Ridova, nalik okamenjenim pustinjskim dinama. Geolozi su priznali da tako nešto prvi put vide i da ničeg sličnog nema u Srbiji.

Na putu do Barata nema ljudi. Samo poneki nadgrobni spomenik zarastao u žbunje, izblijedjela čitulja zalijepljena na stablo ili napuštenu kuću. Na starom groblju stoje spomenici junacima Velikog rata za Srbiju. Njihovi potomci pobjegli su iz nezahvalne otadžbine na Zapad, da budu gastarbajteri.

Na najvišem vrhu Baratskih ridova živi Miloje Baratović, koji čini jednu petinu stanovništva sela. Zamišljeno posmatra svoja dva bika i brojne kuće zaseoka, neke velike i nove.

Niz liticu, stotinak metara niže, nalazi se ulazno ždrijelo klisure Rogačice. S lijeve strane toka bistre planinske rijeke visoko se diže kamena gromada vertikalnih strana, a sa desne je strma pošumljena kosa, sa ostacima drevnog puta. Zvukovi brze rječice i vjetra su umnogostručeni odjecima, pa nije čudo što su se oko ovog mjesta ispredale strašne priče.

Njihova pozadina nije bila natprirodna, otkrila je baka Jelena, koju su zatekli kako posluje oko košnica, srećna što vidi ljude.

"Taj Milovan Glišić je nešto grdno zgriješio pa su ga po kazni poslali u bestragiju, u Zarožje, da bude učitelj. Narod je bio siromašan i noću je svako od svakog krao, pa je neko smislio priču o vampiru da uplaši ljude da ne izlaze po mraku. Tako je rođena priča o Savi, koju onaj mangup Glišić zapisa i začini", kaže baka.

Gorštakinja vedrog duha i britkog jezika je dodala da u zaselak sada dolaze samo lovci koji održavaju obližnji rezervat za divlje svinje:

"Da je za nas neko tako brinuo, ne bi selo opustjelo. Rekla sam im, umjesto da troše pare na ograde i hranu za životinje, jeftinije im je da nas petoro presele, a da svinjama daju selo".

(MONDO/Novosti)

Pročitajte i ovo

Još iz INFO

Komentari 0

Vaš komentar je proslijeđen moderatorskom timu i biće vidljiv nakon odobrenja.

Slanje komentara nije uspjelo.

Nevalidna CAPTCHA

MONDO REPORTAŽE