Prvi srpski vampir Sava Savanović, vodeničar iz Zarožja, odavno je neutralisan glogovim kocem, kaže čuvena pripovjetka oca srpskog književnog realizma Milovana Glišića.
U moderno vrijeme Savin duh se "povampirio" i počeo da unosi nesuglasice između malobrojnih mještana Gornjeg i Donjeg Zarožja. Donjozarožani su rekonstruisali potočaru na izlazu klisure Rogačice i ona je postala turistička atrakcija. Gornjozarožani tvrde da je riječ o falsifikatu i da se pravi vampirski mlin nalazio na ulazu u uski kanjon, podno čuda prirode Baratskih ridova.
Tom bezazlenom beskrajnom raspravom planinci sa Povlena se bore protiv čamotinje, koju je dodatno otežala pandemija rastjerujući nekada brojne planinare i izletnike. Oni su se obično okupljali na prevoju Debelo brdo, podno vrha Veliki Povlen, gdje počinje prostrano Zarožje. Dolazak posjetilaca je iznenadio mještane koji nisu bili uobičajeno srdačni.
Zaroški vampir je prije nekoliko godina zavadio valjevske i bajinobaštanske turističke radnike. Valjevci su smatrali da je Sava njihov brend, jer je pripovjedač Milovan Glišić iz Valjeva, a Bajinobaštani su dokazivali da je vampir njihova baština, jer je Zarožje u njihovoj opštini.
Posjetioci su dalje nastavili do platoa Pašne Ravni, gdje su pastiri u stara vremena u maju okupljali stada goneći ih na ispašu. U predpandemijskoj prošlosti ovdje se svraćalo u drumske kafane sa čuvenim pečenjem, koje su sada zakatančene. Dalje su skrenuli ka Makovištu, prateći toponime iz Glišićevih pripovedaka.
Vidi opis
Vampir Sava Savanović i sa glogovim kocem u srcu zavađa sela i opštine
Selo Zarožje u brdima 50 kilometara od Valjeva u kom kruži legenda da se pre 250 godina Sava Savanović povampirio i ubijao meštane.
Uprkos Suncu u ovim krajevima i dalje ima snega
Legenda o Savi privlači i turiste. Simbolično na stubu pored znaka se nalaze umrlice.
U kafani pored puta naišli smo na meštane koji su bili vrlo voljni za priču o vodenici u kojoj je Sava Savanović davio čuvare i pio im krv.
Služila se Savina rakija, takozvana "vampiruša"
U selu nema puno kuća, a preostali meštani nerado idu putem pored vodenice
Čudna i zastrašujuća brda dobila su naziv "Rogovi"
Zloslutna vodenica je teško uočljiva i nepristupačna
Pod vodenice je uništen, te najhrabriji ne mogu da prespavaju i sačekaju Savu
Kažu da je Sava dolazio noću između ponoći i jedan ujutru i davio čuvare vodenice.
Ovaj kolac/krst smo zatekli ispred
Čudni i nerazumljivi natpisi ugljem po vodenici dodaju poseban osećaj
Uz vodu je velika buka i teško se razgovara, kamoli čuje neko kada dolazi.
Rekviziti za odbranu. Krst, beli luk i sveta vodica.
Beli luk. Mnogi meštani obližnjeg sela ne idu van kuće bez njega.
U ovim brdima se nalazi Savin grob koji je totalno nepristupačan.
Jeza podilazi i danju, kako li je tek noću.
Pud nizvodno do druge vodenice
Ni mlin u obližnjoj vodenici nizvodno ne radi. Reka je promenila svoj tok.
Kažu da je Sava posećivao tri vodenice uz reku
Potporne grede u kojima su se krili ljudi jer vampiri ne smeju da gledaju gore.
Bez amajlija i odbrane nismo išli
Vodenice nemaju prozore, već samo rupe na svakoj strani zida kroz koje može da se vidi ako neko nailazi.
U sred dana u vodenici je mrak
Čudni natpisi ugljem po celoj vodenici
Prvin Savin komšija pričao nam je kako je nesrećno zaljubljeni momak iz sela rešio da pokaže svoju hrabrost i da prespava u vodenici.
Slušali smo legende koje se prenose sa kolena na koleno stotinama godina.
Posluženi smo domaćim slatkom od divljih kupina
Meštani u Zarožju glavnom žive od stoke i malina
Dok smo napuštali Savin dom podilazila nas je jeza i pitanje da li ćemo ga napustiti pre zalaska Sunca.
U ovim krajevima Sunce zađe u brda mnogo ranije
Kraj dana je došao prerano
Skloni opis
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
1 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
2 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
3 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
4 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
5 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
6 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
7 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
8 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
9 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
10 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
11 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
12 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
13 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
14 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
15 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
16 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
17 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
18 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
19 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
20 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
21 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
22 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
23 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
24 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
25 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
26 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
27 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
28 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
29 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
30 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
31 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
32 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
33 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
34 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
35 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
36 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
37 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
38 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
39 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
40 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
41 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
42 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
43 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
44 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
45 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
46 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
47 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
48 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
49 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
50 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
51 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
52 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
53 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
54 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
55 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
56 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
57 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
58 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
59 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
60 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
61 / 62
Izvor: Mondo - Petar StojanovićBr. slika: 62
62 / 62
Na raskrsnici pod oštrim stijenama vrha Oab silaze sa asfalta na tucanik prema zaseoku Barati. Odavde počinju šumski pejzaži iz kojih izbijaju šiljate gole stijene koje djeluju inspirativno za tajanstvene priče. Tim "rogovima" ime duguju i Zarožje i rijeka Rogačica koja izvire ispod niza neobičnih visokih golih humova, Ridova, nalik okamenjenim pustinjskim dinama. Geolozi su priznali da tako nešto prvi put vide i da ničeg sličnog nema u Srbiji.
Na putu do Barata nema ljudi. Samo poneki nadgrobni spomenik zarastao u žbunje, izblijedjela čitulja zalijepljena na stablo ili napuštenu kuću. Na starom groblju stoje spomenici junacima Velikog rata za Srbiju. Njihovi potomci pobjegli su iz nezahvalne otadžbine na Zapad, da budu gastarbajteri.
Na najvišem vrhu Baratskih ridova živi Miloje Baratović, koji čini jednu petinu stanovništva sela. Zamišljeno posmatra svoja dva bika i brojne kuće zaseoka, neke velike i nove.
Niz liticu, stotinak metara niže, nalazi se ulazno ždrijelo klisure Rogačice. S lijeve strane toka bistre planinske rijeke visoko se diže kamena gromada vertikalnih strana, a sa desne je strma pošumljena kosa, sa ostacima drevnog puta. Zvukovi brze rječice i vjetra su umnogostručeni odjecima, pa nije čudo što su se oko ovog mjesta ispredale strašne priče.
Njihova pozadina nije bila natprirodna, otkrila je baka Jelena, koju su zatekli kako posluje oko košnica, srećna što vidi ljude.
"Taj Milovan Glišić je nešto grdno zgriješio pa su ga po kazni poslali u bestragiju, u Zarožje, da bude učitelj. Narod je bio siromašan i noću je svako od svakog krao, pa je neko smislio priču o vampiru da uplaši ljude da ne izlaze po mraku. Tako je rođena priča o Savi, koju onaj mangup Glišić zapisa i začini", kaže baka.
Gorštakinja vedrog duha i britkog jezika je dodala da u zaselak sada dolaze samo lovci koji održavaju obližnji rezervat za divlje svinje:
"Da je za nas neko tako brinuo, ne bi selo opustjelo. Rekla sam im, umjesto da troše pare na ograde i hranu za životinje, jeftinije im je da nas petoro presele, a da svinjama daju selo".
(MONDO/Novosti)