U pojedinim školama u Novom Pazaru, Tutinu, Sjenici i Prijepolju danas počinje pripremna nastava na bosanskom jeziku.
U nekoliko škola u tim gradovima biće održan javni čas bošnjačke istorije i kulture, najavljeno je iz Bošnjačkog nacionalog veća (BNV).
"Oko 500 đaka Bošnjaka u 12 oglednih odeljenja, od pripremnog do gimnazija, učiće novi predmet - bosanski jezik i književnost", rekao je predsednik BNV Esad Džudžević.
Džudžević je najavio da će i drugi predmeti, poput istorije, te muzičkog i likovnog vaspitanja u jednom procentu imati nove sadržaje, prenose beogradski mediji.
On kaže da će u aprilu biti provedena anketa među roditeljima u kojoj će se opredjeljivati na kome jeziku će njihova djeca pratiti nastavu od septembra.
"Deca koja se izjasne za bosanski, od 1. septembra slušaće srpski jezik i književnost kao nematernji, sa dva časa nedeljno", rekao je Džudžević i najavio da će bosanski predavati nastavnici koji su do sada predavali srpski, a u međuvremenu su završili obuku i dobili su sertifikate.
Profesor beogradskog Filološkog fakulteta Veljko Brborić ističe da su lingivistički i strukturno bosanski i srpski jedan jezik, sa izvjesnim specifičnostima.
"Sticajem političkih okolnosti, termin bosanski preneo se na jug Srbije. Da li pod pritiskom i čijim, ne znam, ali lingvistički radi se o jednom jeziku", rekao je Brborić, smatrajući da će od ovoga svi imati štete, a najviše oni koji svoj jezik prozovu tako.
On objašnjava da neće biti teško onim koji su učili na bosanskom jeziku poslije da pređu na srpske nastavne planove i programe, jer je lingvistički riječ o jednom jeziku.
"Ali biće problem ako se bude insistiralo na posebnim udžbenicima, planovima, programima", rekao je Brborić i ukazao na opasnost od mogućeg svojatanja "bosanskih" književnika.
On navodi da nije neophodno da jedna nacija ima svoj jezik. U Evopi i izvan nje postoje nacije koje nemaju svoj jezik (Austrija, Švajcarska...). Čitava Amerika, Australija, Novi Zeland, Okeanija govore engleskim, francuskim, španskim, poruglaskim.
Zvanično, u Srbiji se ovaj jezik zove bošnjački, u BiH bosanski, pa i Bošnjaci na jugu Srbije insistiraju na istom terminu kao u BiH.
Kada traže uvođenje bosanskog jezika u škole, Bošnjaci sa juga Srbije uglavnom se pozivaju na evropska prava nacionalnih manjina, od kojih je najznačajnije pravo na svoj jezik.
Međutim, Evropska povelja o regionalnim ili manjinskim jezicima od juna 1992. godine izričito kaže da se manjinskim jezicima smatraju samo jezici koji su različiti od zvaničnog jezika te države.
(Srna/MONDO)