Kuću cvijeća, u kojoj se nalazi grob pokojnog, doživotnog predsjednika SFRJ, samo do 11 sati posjetilo između 2.500 i 3.000 ljudi.
Prema riječima stalnih pratilaca ovog tradicionalnog hodočašća u Titovu čast, pojavili su se njegovi poštovaoci iz svih bivših jugoslovenskih republika, a po običaju nije bilo nikog sa Kosova.
Primijećeno je i da je posjeta iz Crne Gore "vrlo slaba".
Na parkiralištu ispred Muzeja i Kuće cvijeća bilo je desetak autobusa iz Slovenije, Hrvatske, Makedonije i Bosne i Hercegovine. Samo iz Rijeke u Hrvatskoj došla su dva, a oko podneva pristigla su dva iz Tuzle, od kojih je jedan na vjetrobranskom staklu nosio Titovu sliku.
Među autobusima bio je i jedan sa registarskim tablicama Albanije - sa turistima iz Hong Konga.
U amfiteatar oko presahle fontane, čije je betonsko ostrvo poslužilo kao bina za govornike povodom 33. godišnjice Titove smrti, smjestilo se četrdesetak posjetilaca.
Ostrvo je bilo ukrašeno velikom Titovom slikom i jugoslovenskim trobojkama, a do početka programa odatle su sa razglasa emitovane pjesme o Titu i Jugoslaviji, uključujući hit rok grupe Električni orgazam "Igra rokenrol cijela Jugoslavija" (1988).
Prema riječima nadležnih u Muzeju istorije Jugoslavije, organizatori iz Jugoslovenskog centra Tito ovoga puta nisu tražili bioskopsku salu za mjesto držanje govora već fontanu, i javili su se čak tri mjeseca unaprijed da je rezervišu.
Brojni predstavnici udruženja Titovih poštovalaca i boračkih organizacija pozivali su na obnovu "SFRJ i samoupravnog socijalizma" a neki su ukazivali na potrebu za brojnijim okupljanjima, "pa da se što prije stvori nova Titova Jugoslavija".
Okupljenima u amfiteatru dijeljen je list "Stvarnost" - informator Udruženja komunista Jugoslavije u Srbiji, koji na naslovnoj strani proklamuje: "Smrt fašizmu - radost Jugoslovenima", "Obnovu prostora i vrijednosti SFRJ", "Nacionalnu ravnopravnost po konceptu naroda I narodnosti" i "Vlast radničke klase".
Na naslovnici nema datuma izdavanja, ali već na drugoj strani se otkriva da je list iz novembra 2012. Ko ne primijeti ovaj podatak, shvatiće na trećoj strani da izdavači lista čestitaju pokojnom Ugu Čavezu pobjedu na predsjedničkim izborima u Venecueli. Svejedno, bajata "Stvarnost" se čitala sa velikim zanimanjem.
Najviše posjetilaca - među njima grupa turista iz Japana - otisla je da obiđe Titov grob u Kući cvijeća.
Ulazak u kompleks je kao i svake godine bio besplatan, a namjernicima je na kapiji, već po tradiciji, davana naljepnica sa amblemom Muzeja istorije Jugoslavije.
Ove godine, neko je naljepnicu stavio na poprsje Titove biste kraj Kuće cvijeća.
U samom Muzeju, mogla se pogledati izložba elektronike iz doba bivše Jugoslavije - iz proizvodnje "Iskre" iz Kranja i "Rade Končara" iz Zagreba - a uz muziku njemačke grupe "Kraftverk" (Kraftwerk).
Izloženi su "Iskrini" kompjuteri tipa "Partner" i "Triglav", njihovi strujomeri, telefoni, bušilice, školski grafoskopi, glomazni punjači za baterije, televizori sa "stabilizatorom", tranzistori i gramofoni, uključujući one sa jednim zvučnikom. Iz asortimana "Rade Končara" tu su bile pegle, grijalice, mlinci za kafu, električni lončići za bebe.
U parku ispred Kuće cvijeća bilo je manje prodavaca suvenira nego ranijih godina. Jedan je prodavao tri zastave - "jugoslovensku, srpsku i partijsku, sve sa petokrakom" - za 10.000 dinara u kompletu, kao i ploče sa Titovim govorima, za 200 dinara po komadu.
Kao i svake godine, godišta posjetilaca bila su raznolika, pa je tu bilo i osnovaca koje su doveli roditelji.
Jedan Titov poštovalac iz Nove Gorice u Sloveniji svake godine dolazi na njegov grob sa ženom i maloljetnim sinom. Ranije je viđan u odeždi pionira ili uniformi slovenačkih partizana sa trorogom kapom, a sada je bio u plavoj uniformi gardista koji su nekada čuvali Titov grob.
Miodrag Milošević Rule, vetaran Omladinskih radnih akcija i stalni posjetilac okupljanja na Titovom grobu, rekao je za agenciju Beta da se na tim okupljanjima "vraćamo u istoriju i učimo djecu, jer ako ih ne učimo, neće imati ko da dođe (u Kuću cvijeća) kada umremo".
Mirjana Slavković iz Muzeja istorije Jugoslavije je rekla da je radno vrijeme ove ustanove preko ljeta prvi put produženo, pa će umesto od 10 do 16 sati raditi od 10 do 20 sati.
Doživotni predsjednik SFR Jugoslavije Josip Broz Tito, preminuo je 4. maja 1980. godine, u bolnici u Ljubljani. Četiri dana kasnije u Beograd je došlo oko 700.000 ljudi, među kojima 209 državnih i partijskih delegacija iz 128 zemalja. To je bio najposjećeniji pogreb nekog državnika u 20. vijeku.
Tito se na čelu Jugoslavije nalazio punih 35 godina i imao je izuzetan ugled u svijetu. Posebno je veliki značaj, u međunarodnim odnosima, imala njegova uloga kao jednog od osnivača Pokreta nesvrstanih, što je u tadašnjim međunarodnim okolnostima imalo veliki značaj.
Iz Drugog svjetskog rata je izašao kao legendarni vođa, a borbu protiv okupatora jedinice pod njegovom komandom iskoristile su i za promjenu vlasti u zemlji i ustoličenje socijalističkog režima.
Vrijeme Titove vladavine i pored brojnih kontroverzi, kod većine ljudi u Srbiji koji su živjeli u to vrijeme, izaziva nostalgiju.
FOTOGALERIJU POGLEDAJTE OVDJE..
U jučerašnjoj anketi lista " Blic" više od 65 odsto građana je ocenilo Tita kao " pozitivnu istorijsku ličnost".
(MONDO, agencije, foto: Tanjug, Filip Krainčanić)