Umirovljeni episkop zahumsko-hercegovački Atanasije Jevtić dopremio je u Niš čestice Časnog krsta i desnu ruku Svetog Jovana Krstitelja.
Ove svete relikvije, koje su posljednji put u Nišu bile 1941. godine, na aerodromu "Konstantin Veliki" dočekali su episkop niški Jovan, gradonačelnik Zoran Perišić, sveštenstvo i veliki broj vjernika.
Svetinje su nakon toga prenesene u Saborni hram, gdje će biti služen akatist relikvijama.
Svetinje će sutra biti izložene vjernicima, a u Nišu će ostati i u nedjelju, 6. oktobra, kada će biti održana centralna proslava obilježavanja 17 vijekova od potpisivanja Milanskog edikta.
Sutra uveče će u Nišu biti održana manifestacija pod nazivom "I ja sam deo krsta", u okviru koje će biti formiran krst od 5.000 upaljenih svijeća, koji će domaćoj i svjetskoj javnosti prenijeti poruku mira i tolerancije.
Centralna proslava počeće u nedjelju, 6. oktobra ispred hrama Svetog cara Konstantina i carice Jelene, u niškom kvartu Medijana, kada će svijetu arhijerejsku liturgiju služiti pravoslavni patrijarsi.
Prema raspoloživim dokumentima, desna ruka Svetog Jovana Krstitetelja prešla je dugačak put od Jerusalima do Carigrada, a zatim preko Rodosa stigla do Makete, gdje su je poslije Napoleonovog osvajanja malteški vitezovi 1799. godine predali ruskom caru Pavlu Prvom Romanovu.
U Rusiji je svetinja ostala do 1919. godine, kada je danska princeza Marija Fjodorovna, supruga imperatora Aleksandra Trećeg i majka posljednjeg ruskog cara Nikolaja, uspjela preko Krima i Londona da je odnese u Kopenhagen.
Ruski mitropolit je pred Drugi svjetski rat donio relikviju u Beograd i poklonio je kralju Aleksandru Prvom Karađorđeviću, a zajedno sa još nekim dragocjenostima 1941. godine prenesena je u manastir Ostrog, zatim u državni trezor, a 1993. godine prenesena je u Cetinjski manastir.
(Srna, Foto: Tanjug/Nikola Dimitrijević)