Tužilaštvo Haškog tribunala ocenilo kao neutemeljen zahtev Radovana Karadžića da mu svi transkripti sa suđenja, budu dostavljeni na ćirilici.
Tužilaštvo Haškog tribunala ocenilo je kao neutemeljen zahtev Radovana Karadžića da mu svi transkripti sa suđenja, budu dostavljeni na srpskom jeziku, na ćirilici.
Karadžićev zahtev nema utemeljenje u Statutu, Pravilniku i praksi Tribunala i potpuno je neizvodljiv u svetlu resursa kojima Tribunal raspolaže, navodi se u odluci Tužilaštva.
Podneskom od 19. avgusta, Karadžić je zatražio da mu se svi transkripti koji se tiču njegovog i drugih relevantnih slučajeva dostavljaju na srpskom jeziku, na ćirilici.
Karadžić je u podnesku odluku Sekretarijata da mu obezbedi audio zapis transkripata na srpskom jeziku ocenio kao neprihvatljivu jer bi mu slušanje zapisa bilo naporno.
Sekretarijat je u odgovoru na zahtev Karadžića od 27. avgusta naveo da, shodno pravilima Tribunala, optuženima obezbeđuje transkripte samo na jednom od zvaničnih jezika Tribunala i da je distribucija audio zapisa na jeziku koji optuženi razume u skladu sa praksom Tribunala.
Sekretarijat je takođe ukazao na neizvodljivost sprovođenja Karadžićevog zahteva u praksi zbog resursa kojima Tribunal raspolaže.
Tužilaštvo u odluci ističe da deli mišljenje Sekretarijata kada je reč o zahtevu optuženog i zaključuje da on treba da bude odbijen.
Haški tribunal, po zahtevu Radovana Karadžića da mu se dostave kopije svih naloga za pretres koji su izdati u njegovom slučaju, obelodanio je tri sudska naloga za pretres, koji su izdati 1998. i 2003. godine.
Sudija Haškog tribunala Klod Žorda izdao je 24. februara 1998. dva naloga za pretres, od kojih se jedan odnosio na pretres štaba Bratunačke brigade, a drugi na pretres štaba Zvorničke brigade, koje su bile u sastavu Vojske Republike Srpske (VRS).
Nalogom se predstavnici Tužilaštva i "sve osobe" koje sarađuju sa Tužilaštvom ovlašćuju da izvrše pretres i zaplene potencijalni dokazni materijal - dopise, odluke, fotografije, video-trake i drugi materijal, koji je relevantan za optužnicu protiv Karadžića i Ratka Mladića, podignutu 16. novembra 1995. godine, i za istrage o zločinima koji su počinjeni prilikom pada Srebrenice u julu 1995. godine.
Predstavnici Tužilaštva trebalo je da pronađu dokazni materijal i za istrage koje su vođene za period od januara 1991. do decembra 1993. i napade koje su izvršili snage bosanskih Srba, srpske i jugoslovenske vojske i druge snage na području Zvornika, kao i za ubistva, silovanja, etničko čišćenje i ostale zločine koje su te snage počinile.
Cilj izdavanja ovog naloga bio je i pronalazak svih bitnih informacija za utvrđivanje identiteta pripadnika Drinskog korpusa i pripadnika posebnih brigada tog korpusa i drugih vojnih ili paravojnih i policijskih jedinica, uključujući Bratunačku, Zvorničku, Milićku, Skelansku i Šekovićku brigadu.
Tribunal je za sprovođenje oba ova naloga zatražio punu saradnju i fizičku pomoć pripadnika VRS, policije i pripadnika stanice Javne bezbednosti.
Tribunal je odpečatio i nalog za pretres od 11. septembra 2003. godine, koji se odnosi na pretres Centra javne bezbednosti Srpsko Sarajevo, smeštenog na Palama, i zaplenu dokaza koji se tiču aktivnosti i delovanja Ministarstva unutrašnjih poslova i njemu podređenih organa, Predsedništva RS i VRS, u periodu od 1992. do dana izdavanja naloga.
U podnesku od 6. avgusta ove godine, Karadžić je zatražio da mu se dostave kopije svih sudskih naloga za pretres koji su povezani sa njegovim slučajem, uključujući datum njihovog izdavanja, lokacijama i imenima osoba čija imovina će biti pretražena.
(www.mtsmondo.com/Tanjug)