Svi koji žele da postanu crnogorski građani veđ u ponedeljak imaće priliku da prođu prvu stepenicu - polaganje crnogorskog jezika.
Zamisli, u Podgorici za tunjel kažu tunel! Tako glasi stara šala kojom se obično ukazuje na "jezičke razlike" između Nikšićana i Podgoričana, a mogla bi da bude i ilustracija za ono što u ponedeljak u 10 časova čeka grupu građana koji žele da postanu crnogorski državljani, pišu "Novosti".
Uz taksu od 100 evra, u Ispitnom centru u Podgorici, naime, u ponedeljak će u to vreme biće organizovana "provjera znanja za prijem u crnogorsko državljanstvo". Prvi put u istoriji!
Ništa čudno, reklo bi se, jer svaka država ima sličan test za buduće državljane koji, razumljivo, treba da znaju jezik zemlje domaćina u meri koja omogućava osnovnu komunikaciju.
Ali, crnogorski jezik još ne postoji! Istina, Ustavom je proglašen za službeni, ali u međuvremenu nije standardizovan, niti postoje udžbenici, gramatika ili pravopis, a ne zna se ni ko bi bio kompetentan da presudi zna li neko "crnogorski", i to "do nivoa komunikacije", ili ga samo "zamuckuje".
Novinari "Novosti" pokušali su da dobiju odgovor na bar nekoliko pitanja koja su sugerisali kandidati za ovaj test. Taj bračni par, Srbi koji ispunjavaju uslove da dobiju crnogorsko državljanstvo, ima, recimo, dilemu: kako da se pripreme, iz kojih knjiga da uče kako ne bi pali na ispitu. Ko će ih ispitivati?
"Šta ako nam kažu da napišemo ona dva nova slova koja najavljuju u crnogorskoj azbuci? Moramo li da govorimo ijekavicom?", pitaju se, odlučni samo u jednom: da odgovaraju na srpskom, pa šta bude.
Ljubazna službenica u Ispitnom centru (koji, inače, radi u sastavu crnogorske vlade) mogla je da pomogne tek toliko da novinari saznaju kako će se ispit, "uz obavezni dokaz o uplati 100 evra", praktično odvijati.
Direktor Centra, dr Željko Jaćimović, stalno je bio na sastancima, a njegov mobilni telefon sekretarica, kaže konspirativno, "nikako ne bi mogla da da".
Zna se samo da za "program provere znanja crnogorskog": kandidat mora pokazati znanje iz crnogorskog jezika iz tri oblasti - razumevanja slušanog teksta, razumevanja pročitanog teksta i pisanja.
Za "slušanje" će na raspolaganju imati 15 minuta, za "čitanje i razumijevanje teksta" 30, za pisanje 30, i za "govor" - 5 minuta. Prilikom "slušanja" će morati da odgovara na pitanja, kao i kada bude čitao, a prilikom "pisanja" će upisivati slova koja nedostaju nekoj reči ili "popunjavati neki formular praktične namene".
Sa ispitivačem će u poslednjih pet minuta "razgovarati o svakodnevnim temama", "opisivati datu fotografiju"... I tako, 80 minuta.
Rezultat testiranja će, dva dana posle ispita, biti objavljen na oglasnoj tabli. Ko položi, dobiće uverenje! Ako bude znao crnogorski, kao prvi uslov za sticanje državljanstva, onda može da nabavlja i ostale papire - izvode iz matičnih knjiga, prijave boravka, dokaz o ovome i onome.
Nije naodmet podsetiti da će sve to da ih košta još po 10, 30 ili 50 evra po dokumentu...
Pokušaj da se kroz rad posebno formiranog Saveta za standardizaciju crnogorskog jezika dođe do trenutka štampanja udžbenika i formalnog uvođenja crnogorskog u škole, nedavno je propao.
Tri od 11 članova Saveta nisu hteli da potpišu predlog pravopisa, kojim je predviđena azbuka od 32 slova, kao i književni tretman jotovanih i arhaičnih reči (ćerati, đed itd).
I pored toga, prvi brucoši na katedri za "crnogorski jezik i književnost" na Filozofskom fakultetu u Nikšiću upisani su ove godine. To će reći - prvi profesori pojaviće se tek za četiri godine.
Na ovom fakultetu profesori su, uglavnom, doktorandi srpskog jezika ili jugoslovenske književnosti, pa je i to neobično: ko treba da predaje "crnogorski"? Deo nastavnog kadra odbio je tu dužnost.
Na katedru za crnogorski upisano je 15, a na "staru" katedru za srpski 14 studenata.
(MONDO)