Pismo vladike Grigorija arhijerejima SPC biće tema Svetog arhijerejskog sinoda zakazanog za 16. decembar.
Pismo vladike zahumsko-hercegovačkog Grigorija upućeno arhijerejima SPC, objavljeno u "Novostima", biće tema Svetog arhijerejskog sinoda zakazanog za 16. decembar, saznaje ovaj list od svojih izvora u SPC.
Zasjedanje ovog tijela u proširenom sastavu bilo je zakazano za 9. decembar, kada je trebalo da se pozabavi odgovornošću vladika koje su tokom nedavno završenog Sabora u javnost iznosile informacije o događajima koji su se odvijali iza zatvorenih vrata Patrijaršije.
Sednica Sinoda odložena je zbog smrti poglavara Ruske pravoslavne crkve Aleksija Drugog.
U međuvremenu, pismo vladike Grigorija upućeno na adrese većine vladika SPC nametnulo se kao mnogo aktuelnije, i za crkvu izuzetno vruća tema.
Svi članovi "crkvene vlade" - vladika bihaćko-petrovački Hrizostom, mileševski Filaret i žički Hrizostom - već nekoliko dana borave u Beogradu, a očekivalo se da kasno u srijedu u Beograd iz Moskve doputuje i predsjedavajući ovog tijela, mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije.
Već za četvrtak zakazan je sastanak u Patrijaršiji o daljim potezima Sinoda, ali izvjestan je nastavak sukoba mlađih vladika, koji su za što skoriji izbor novog patrijarha i starijih koji su se tome usprotivili, pišu "Novosti".
Vladike koje je episkop Grigorije prozvao u pismu nisu htjele da komentarišu njegove optužbe.
Pismo i optužbe vladike Grigorija ponovo će otvoriti pitanje pod kojim okolnostima je patrijarh Pavle potpisao molbu za povlačenje.
Prema informacijama beogradskog dnevnika, crkveni velikodostojnici koji se smatraju pobjednicima na jesenjem Saboru zbog toga što je patrijarh ostao doživotno na svetosavskom tronu, u rukavu kao argument protiv "zavjerenika" drže detalje potpisivanja molbe.
Novosti tvrde da se može lako desiti da bude objelodanjeno ime vladike koji je na Saboru priznao da je autor molbe koju je patrijarh potpisao uz pomoć jednog člana Sinoda.
U vrijeme dok su mitropolit Amfilohije i vladike bihaćko-petrovački Hrizostom, mileševski Filaret i žički Hrizostom "razgovarali" o povlačenju, monah Metodije, koji brine o patrijarhu na VMA, grubo je izbačen iz bolesničke sobe.
Svjedok "zatvorenih vrata", po saznanjima "Novosti", bila je i predsjednica Skupštine Srbije Slavica Đukić-Dejanović, koja je slučajno tog dana došla u privatnu posjetu patrijarhu.
Pitanje patrijarhove molbe za povlačenje iz aktivne službe i nesuglasice o izboru njegovog nasljednika iznjedrili su podjelu vladika na meku "reformsku" struju i, nasuprot njoj, "tvrdo" krilo episkopa.
Grigorije zahumsko-hercegovački pripada krugu mlađih vladika, sa svojom 41 godinom, koji se zalažu za promjene u Crkvi. Pored njega, najčešće se ubrajaju i dalmatinski Fotije, braničevski Ignjatije, lipljanski Teodosije, jegarski Porfirije, pa čak i rijetko eksponirani budimljansko-nikšićki Joanikije, pišu "Novosti".
Pripadnici "tvrde struje" ih optužuju da pokušavaju da reformišu ustrojstvo i ulogu crkve u društvu, za mijenjanje vijekovnog načina služenja liturgije, jake veze sa Vatikanom, a nerijetko ih nazivaju "raskolnicima", "unijatima", "jereticima". Takođe, mnogi tvrde da ova struja ima i podršku državne vlasti u Srbiji.
Nasuprot njima stoje tzv. starovjerci, čija je glavna odlika žestoko protivljenje ekumenizmu, kruto pridržavanje postojeće liturgije i protivljenje izboru novog crkvenog poglavara.
Kao neformalni predvodnik ove grupacije često se pominje episkop raško-prizrenski Artemije, koji slične stavove dijeli sa vladikom zvorničko-tuzlanskim Vasilijem, banatskim Nikanorom i banjalučkim Jefremom.
Jedan od glavnih problema SPC je i glavni grad, koji sa dva miliona stanovnika nema svog episkopa.
Kako se ranije spekulisalo, u centru mogućih podijela je Arhiepiskopija beogradsko-karlovačka, kojom je do sada upravljao lično - patrijarh.
Prema nekim informacijama, među vladikama postoji ideja da se ona podijeli na najmanje dvije episikopije.
Jednu bi činio Zemun sa dijelom Srema, dok bi drugi vladika na teritoriji današnje arhiepiskopije bio zadužen samo za grad Beograd i imao bi sjedište na Vračaru.
Prije nekoliko godina, za mjesto vračarskog vladike najozbiljniji kandidat bio je sadašnji episkop bački Irinej.
Vladika Artemije: Nisam dobio pismo
"Nije tačno da je vladika Grigorije uputio pismo svim episkopima. Do mene nikakvo pismo pomenutog vladike nije stizalo!"
Ovo je za "Novosti" izjavio vladika raško-prizrenski dr Artemije, kojeg je vladika zahumsko-hercegovački Grigorije, između ostalog, optužio da punih 17 godina, svjesno ili nesvjesno, naočigled svih gradi građevinu raskoličnog duha. "Hrišćani, monasi, mirjani, laici, klirici to vide i jasno im je šta se dešava. A nama? I šta činimo?"
Novosti: Vi ste, vladiko, u Beogradu? Da možda pismo nije stiglo u Gračanicu?
Artemije: Ne, i o tome bih bio obaviješten.
Novosti: Da vam onda pročitamo šta vladika Grigorije o vama piše?
Artemije: Da čujem.
(Čitamo dijelove pisma koji se odnose na njega.)
Novosti: Šta imate da kažete na ovakve tvrdnje vladike Grigorija?
Artemije: Ne kažem ništa. Niti imam šta da kažem, a nemam nikakav komentar.
Novosti: Da li ste iznenađeni?
Artemije: Ni to ne želim da komentarišem. Zašto bih komentarisao nešto što dolazi iz novina?
Novosti: Zar vas niko od drugih episkopa nije o tome obavijestio?
Artemije: Imao sam kontakte, ali ne i razgovor o tome.
(MONDO)