Suđenje Florans Artman, optuženoj za nepoštovanje suda, počeće pred Haškim tribunalom u ponedeljak, 15. juna.
Artmanova je od 2000. do 2006. godine bila predstavnica za štampu tadašnje glavne tužiteljke Tribunala Karle del Ponte.
Tribunal je Artmanovu u avgustu prošle godine optužio za nepoštovanje suda zato što je objelodanila sadržaj dvije povjerljive odluke žalbenog vijeća iz procesa protiv Slobodana Miloševića, donijete septembra 2005. i aprila 2006.
Objavljivanjem tih odluka, uprkos odluci sudija da one ostanu zapečaćene, Artmanova je, prema optuznici, svjesno i hotimično ometala sprovođenje pravde.
Za nepoštovanje suda zaprijećena je kazna do sedam godina zatvora, novčana globa do 100.000 evra ili obe.
Suđenje Armtanovoj trebalo je da počne u februaru ove godine, ali je odloženo zbog zahtjeva odbrane za izuzeće dvojice sudija koji je bio usvojen.
Umesto sudija Alfonsa Orija i Karmela Ađijusa u pretresno vijeće, kojim predsjedava sudija Bakone Moloto iz Južne Afrike, zatim su imenovane sudije Mehmet Ginej iz
Turske i Liu Daćun iz Kine.
Prema optužnici, Artmanova je u svojoj knjizi i još jednom članku objavila povjerljive odluke žalbenog vijeća Tribunala iz postupka protiv Slobodana Miloševića.
Artmanova je u tekstovima tvrdila da su tim odlukama sudije Haškog tribunala učestvovale u prikrivanju ključnih dokumenata o umješanosti SR Jugoslavije u genocid u Srebrenici tako što su odbile da skinu oznaku poverljivosti sa zapisnika Vrhovnog savjeta odbrane koje je zvanični Beograd dostavio Tribunalu na suđenju Miloševiću.
U knjizi "Mir i kazna" i članku pod naslovom "Prikriveni ključni dokazi o genocidu" Artmanova je tvrdila da su sudsko i žalbeno vijeće Tribunala u postupku protiv Miloševića pogrešili kada su odobrili zahtjev vlasti SRJ da zapisnici VSO na suđenju Miloševiću budu
korišćeni u redigovanoj verziji zbog zaštite nacionalnih interesa SRJ.
Zvanični Beograd je, prema Artmanovoj, kasnije to iskoristio da spriječi upotrebu zapisnika u procesu pred Međunarodnim sudom pravde po tužbi BiH protiv SRJ zbog navodnog genocida.
Artmanova je u knjizi, napominjući da su "poverljive", citirala dvije odluke kojim je apelaciono veće Tribunala odbilo da na zahtjev Tužilaštva skine oznaku povjerljivosti sa dijelova zapisnika VSO.
"Pet sudija apelacionog vijeća tako je postalo dobrovoljnim saučesnicima manipulacije koju organizuju vlasti u Beogradu s jedinim ciljem da podstaknu jedno drugo pravosudno telo, Međunarodni sud pravde, da počini istu sudsku pogrešku, jer nema pristupa dokumentima", piše u knjizi Artmanova.
Ona je sugerisala da zahvaljujući tim odlukama žalbenog vijeća Tribunala "informacije o direktnoj umiješanosti Srbije u rat u Bosni i pokolj u Srebrenici ostaju nedostupne Međunarodnom sudu pravde i javnosti". Međunarodni sud pravde je u presudi, izrečenoj u februaru 2006, SRJ proglasio odgovornom što nije spriječila genocid u Srebrenici, ali ne i za sam genocid.
"Tužilaštvo nije u mogućnosti izneti taj skandal u javnost zato što su sudije svaku svoju odluku označile povjerljivom", napisala je u knjizi Artmanova. (Beta,)