U nastavku uvodne riječi na suđenju Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću optužba je citirala bilješke generala Ratka Mladića.
Mladićeve bilješke su citirane kao dokaz da je Stanišić 1995. kontrolisao paravojne formacije "škorpioni" i "arkanovci".
Stanišić (58), tadašnji šef Službe državne bezbjednosti Srbije, i njegov pomoćnik Simatović (59) optuženi su za zločine nad nesrbima u Hrvatskoj i BiH 1991-95. Stanišić, koji je bolestan, ni u srijedu nije prisustvovao suđenju.
Tvrdeći da su Stanišić i Simatović odgovorni, između ostalog, za strijeljanje šest muslimanskih muškaraca iz Srebrenice koje su u julu 1995. kod Trnova počinili "škorpioni", tužilac Dermot Grum je kao dokaz da su "škorpioni" bili jedinica Službe državne bezbjednosti Srbije naveo zapis iz dnevnika generala Mladića.
Taj dnevnik, vlasti Srbije su nedavno zaplijenile tokom pretresa stana Mladićeve supruge u Beogradu i dostavile haškom tužilaštvu.
U bilješkama sa sastanka sa predsjednikom Srbije Slobodanom Miloševićem i Stanišićem, održanom sredinom juna 1995. u Beogradu, Mladić citira Stanišićeve riječi da će u BiH, kao pomoć snagama tamošnjih Srba, uputiti "80 ljudi iz Erduta i 80 ljudi iz Đeletovaca", naveo je tužilac Grum.
Tužilac je protumačio da su "ljudi iz Erduta" bili pripadnici Srpske dobrovljačke garde Željka Ražnatovića Arkana, a "ljudi iz Đeletovaca" pripadnici "škorpiona", zato što su im u tim selima u Istočnoj Slavoniji bile baze.
Zastupnik optužbe zatim je u sudnici prikazao film o dolasku "škorpiona" i drugih paravojski na Pale, 26. juna 1995, poslije čega su odmah upućeni na ratište oko Trnova. Tim jedinicama SDB Srbije komandovao je Vasilije Mijović, tvrdio je tužilac.
Pripadnici "škorpiona", pod komandom Slobodana Medića zvanog Boca, strijeljali su oko 16. jula 1995. šestoricu Muslimana iz Srebrenice u okolini Trnova i taj zločin sami snimili.
Snimak strijeljanja, koji su načinili pripadnici "škorpiona", prvi put je prikazan na suđenju Slobodanu Miloseviću pred Tribunalom 2006., nakon čega su vlasti Srbije počinioce uhapsile i izvele pred sud.
Citatom iz dnevnika generala Mladića, tužilac je dokazivao i umiješanost "škorpiona" i "arkanovaca" u međumuslimanske sukobe oko Bihaća u proljeće 1995. na strani Fikreta Abdića, što je SDB Srbije nazivala "operacijom Pauk".
U bilješci sa sastanka sa Stanišićem i tadašnjim načelnikom Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilom Perišićem, 6. aprila 1995. u Beogradu, Mladić je zapisao Stanišićeve riječi: "Poslao sam 150 ljudi iz Slavonije u operaciju Pauk".
Tužilac Grum je naznačio i da Stanišića i Simatović smatra odgovornim i za ubistva oko 80 Muslimana koje su pripadnici Ražnatovićeve jedinice počinili u jesen 1995. u Sanskom Mostu.
Ubistvo u Trnovu i druge zločine nad Muslimanima u BiH, različite jedinice pod Stanišićevom i Simatovićevom kontrolom počinile su u okviru zajedničkog zločinačkog poduhvata koji je osmislio Slobodan Milosević, a čiji je cilj bio da se nesrbi uklone s teritorija nove zamišljene srpske države, naglasio je tužilac.
U tom poduhvatu, učestvovali su, po optužbi, i lideri bosanskih Srba Radovan Karadžić, Ratko Mladić, Momčilo Krajišnik i Biljana Plavšić.
U napadima na nesrbe u Bijeljini, Zvorniku, Bosanskom Šamcu, Doboju, Sanskom Mostu, Bihaću i prigradskim opštinama Sarajeva, precizirao je tužilac, učestvovali su "arkanovci", "šešeljevci", "crvene beretke" i druge paravojne snage pod kontrolom SDB-a Srbije.
Uklanjanjem nesrba s tih područja, te paravojske su ostvarivale strateške ciljeve koje je u maju 1992. usvojila Skupština Republike Srpske - razdvajanje naroda u BiH, uspostavljanje koridora ka Srbiji, uklanjanje Drine kao granice između Srba i podjelu Sarajeva.
Dokazujući umiješanost SDB-a Srbije u napad na Zvornik u proljeće 1992. godine, tužilac je u sudnici prikazao izjavu lidera Srpske radikalne stranke Vojislava Šeselja, datu BBC-u, da je ta operacija bila "planirana u Beogradu" i da je Simatović sa "crvenim beretkama" bio "ključni izvršilac".
Osvrćući se na ulogu koju su Stanišić i Simatović odigrali u oslobađanju pripadnika UNPROFOR-a, koje su bosanski Srbi 1995. uzeli kao taoce, tuzilac Grum je rekao da će to optuženima biti olakšavajuća okolnost ako budu osuđeni.
Moć koju su pritom ispoljili da oslobode taoce i zbog koje ih je Slobodan Milosević poslao u BiH, Stanišić i Simatović su prethodnih godina, međutim, koristili da nasilno proganjaju druge narode u BiH, ocijenio je tuzilac Grum.
Suđenje Stanišiću i Simatoviću biće nastavljeno 29. juna iskazom prvog svjedoka optužbe. Tužilac Grum je najavio da će među svjedocima biti i bivši pripadnici "arkanovaca" i "crvenih beretki".
Optuženi Stanišić ni u srijedu nije prisustvovao procesu u sudnici uz obrazloženje da je bolestan, a odbio je i da suđenje prati iz pritvora preko video veze. Sudsko vijeće je nastavilo sa postupkom u njegovom odsustvu, uz obrazloženje da "ne postoje objektivni medicinski razlozi za zaključak da optuženi nije sposoban da prati proces, bilo u sudnici, bilo preko video veze" iz pritvora Tribunala.
(Beta)