Mile Mrkšić posvjedočio je pred Haškim tribunalom da je Hrvatska vojska nasumično raketirala Knin 4. avgusta 1995. godine.
Bivši komandant vojske Republike Srpske Krajine (RSK) Mile Mrkšić po obavezujućem nalogu Tribunala, a na poziv odbrane svjedoči u procesu protiv generala Ante Gotovine, optuženog za progon Srba iz Kninske krajine tokom operacije Oluja, kojom je komandovao u avgustu 1995. godine.
Optužnica generalu Gotovini na teret, između ostalog, stavlja i pretjerano granatiranje Knina s ciljem da protjera stanovništvo.
Dok ga je ispitivao Gotovinin branilac Luka Mišetić, Mrkšić je potvrdio da su na početku Oluje vojni ciljevi u Kninu - poput Glavnog štaba vojske RSK i kasarne - bili pogođeni izuzetno preciznim projektilima ispaljenih iz dalekometnih topova.
Istovremeno, međutim, rakete ispaljene iz višecjevnih bacača padale su "nasumično po cijelom gradu", što je izazvalo strah među civilima koji su se sklonili u podrume, izjavio je Mrkšić.
Gradske četvrti, prema njegovim riječima, bile su pod stalnom vatrom, a vojni ciljevi pogođeni su samo u prvom napadu tog dana.
"Tada sam dobio informacije da je Hrvatska vojska tukla po svim naseljima u RSK, što nije imalo logike - da ne tuku po frontu, nego po mjestima gdje nema vojske... Dejstvovali su tako da ne nanose gubitke, nego da plaše narod i tjeraju ga", rekao je svjedok.
Ponavljajući da je "političko rukovodstvo" RSK donijelo odluku o privremenoj evakuaciji civilnog stanovništva iz najvećih gradova u Srb, Mrkšić je negirao da se zalagao za povlačenje do Bosanskog Petrovca i Banjaluke, što je tvrdio tadašnji gradonačelnik Knina Drago Kovačević u snimku koji je branilac Mišetić pustio u sudnici.
"Odluka je bila da se ne dozvoli da se narod ostavi na milost i nemilost, nego da se povuče do Srba i da se ne napušta RSK", kazao je Mrkšić.
Gotovinin advokat je svjedoku zatim predočio izvještaje zvaničnika UN u kojima se navodi da im je vođstvo RSK 4. avgusta 1995. zatražilo pomoć za evakuaciju stanovništva "do Bosanskog Petrovca i Banjaluke". Mrkšić je odgovorio da to "prvi put vidi".
General Mrkšić je izjavio i da je prvog dana Oluje u Knin stigao telegram od načelnika Službe državne bezbjednosti Srbije Jovice Stanišića kojim je poručio "da se izdrži još nekoliko dana" i da će "međunarodna zajednica tada da spase sprski narod".
"To je bio politički stav Srbije - da će za nekoliko dana svijet da promijeni stav o agresiji Hrvatske i da je zaustavi, a da će se onda tražiti mirno rješenje - kao plan Z-4", rekao je Mrkšić.
Kako je izjavio, tadašnji predsjednik RSK Milan Martić naredio mu je da napadne Zagreb višecjevnim raketnim bacačima, ali je on to odbio, zato što bi to bila "još jedna odmazda" nad civilima.
Mrkšić je kazao i da "Miloševića i Tuđmana treba pitati" zašto na ofanzivu hrvatskih snaga na Knin nije u Istočnoj Slavoniji uzvratio tamošnji korpus vojske RSK.
Na kraju glavnog iskaza, Mrkšić je rekao i da, zato što je bio proglašen za glavnog krivca za pad Kninske krajine, nije smio da se vrati u Srbiju gdje su mu prijetili hapšenjem.
"Ušao sam poslije dva mjeseca, preko Drine, odmah su me penzionisali u 47. godini i poslije sam prodavao na pijaci", kazao je Mrkšić.
U nastavku suđenja, Mrkšića će iduće nedjelje ispitivati branioci saoptuženih Ivana Čermaka i Mladena Markača, kao i tužioci.
(Beta)