Uoči Dana državnosti Hrvatske, nepoznati počinioci iscijepali su hrvatsku zastavu na ulazu u Knin.
Vicepremijerka i ministarska porodice i veterana Jadranka Kosor zatražila je hitnu istragu i nalaženje počinilaca, osudivši taj incident koji je nazvala nedozvoljivim i neprihvatljivim govorom mržnje.
Članovi Koordinacije hrvatskih braniteljskih udruženja grada Knina koja okuplja devet veteranskih udruženja saopštili su na konferenciji za medije u Kninu u četvrtak da je zastava najvjerovatnije iscijepana prethodne noći ili rano ujutro.
Oni su ocijenili da to nije učinjeno slučajno uoči Dana državnosti i smatraju da je taj čin provokacija.
U toku je policijska istraga. Hrvatska zastava na istom mjestu iscijepana je i u oktobru prošle godine, ali počinioci nisu nađeni.
Hrvatska je u četvrtak obilježila Dan državnosti, 18 godina otkad je 25. juna 1991. Hrvatski sabor proglasio ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Hrvatske, naznačivši tako početak njenog izdvajanja iz SFRJ.
Delegacije državnog vrha položile su ujutro vijence poginulim hrvatskim vojnicima i civilima na centralnom groblju Mirogoj, a nakon toga u prisustvu predsjednika Stjepana Mesića i šefa sabora Luke Bebića održana je svečana sjednica vlade premijera Ive Sanadera.
Premijer je tom prilikom naglasio važnost političkog zajedništva oko najvažnijih državnih interesa i ciljeva svih stranaka i partnera u socijalnom dijalogu u vremenu finansijske krize, ističući i da će Hrvatska ući u EU, ali da se neće odreći nijednog dijela svog teritorija.
Mesić je na sjednici izjavio da je u današnjim okolnostima nužno zajedništvo i konsenzus i vlasti i opozicije kako bi se ostvarili strateški ciljevi Hrvatske.
Na zagrebačkom Trgu bana Jelačića održano je i postrojavanje pripadnika hrvatskih oružanih snaga, čemu je prisustvovao kompletan državni vrh, a Mesić u govoru podsjetio na značenje 25. juna 1991. i značaj i ulogu oružanih snaga, ali je najviše istakao privredni razvoj zemlje i globalnu ekonomsku krizu.
On je naglasio da se traži brza i osmišljena akcija svih a prije svega vlade, koja usmjerava ekonomsku politiku, kao i da je važno socijalno zaštititi građane i obezbijediti vitalnost svih društvenih funkcija, prije svega zdravstva, školstva i policije, kao i organa lokalne i regionalne uprave i samouprave.
Mesić je rekao da ne sadašnje teškoće ne treba gledati samo kao probleme nego i kao mogućnost razvoja i otvaranja novih perspektiva.
Povodom Dana državnosti, održana je i misa za domovinu koju je služio zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić.
Odluke Hrvatskog sabora o nezavisnosti 25. juna 1991. donesene su poslije referenduma u maju 1991. kada se, u atmosferi sukoba Hrvata i Srba koji su bojkotovali referendum, preko 94 odsto građana izjasnilo da Hrvatska ne treba ostati u Jugoslaviji.
Pošto je Sabor usvojio odluke, hrvatske oružane snage pokušale su da istjeraju Srbe iz banijske varošice Glina, pa su na mjesto okršaja stigle jedinice JNA iz petrinjskog garnizona i uspostavile primirje između sukobljenih strana.
Zbog međunarodnog uvjerenja da će time lakše teći pregovori o razdruživanju, ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti nije se primijenila odmah, nego je Brionskom deklaracijom to odgođeno na tri mjeseca.
Moratorijum je istekao 8. oktobra 1991. kad Hrvatska na dan fingiranog bombardovanja Banskih dvora, tadašnjeg sjedišta predsednika Franje Tuđmana, definitivno raskida državno-pravne veze s ostalim jugoslovenskim republikama i postaje samostalna i nezavisna država.
Nakon pobjede šestočlane koalicije na izborima 2000. godine na prijedlog liberala Ive Škrabala nova vlast zakonom je odredila 25. jun kao državni praznik Dan državnosti (do tada se kao Dan državnosti uzimao 30. maj kad je formiran prvi višestranački Sabor), a 8. oktobra državni praznik Dan nezavisnosti.
(Tanjug)