Na Petom Ilindenskom krajiškom saboru usvojena Rezolucija kojom se traži politička autonomija za Srbe u Hrvatskoj.
Na komemorativnom skupu povodom 14. godišnjice "Oluje" danas je usvojena Rezolucija kojom se traži "status kulturne i političke autonomije za Srbe na jedinstvenom krajiškom prostoru uz uvažavanje evropskih standarda".
Rezolucijom Petog Ilindenskog krajiškog sabora, koja je pročitana na skupu ispred crkve Sv. Marka u Beogradu, zatraženo je i da se Srbima u Hrvatskoj vrati status ravnopravnog naroda, saglasno rezoluciji Parlamentarne skupštine Savjeta Evrope.
U dokumentu je najoštrije osuđeno "etničko čišćenje" Srba iz Krajine i ostalih dijelova Hrvatske, zatiranje njihove kulturne i duhovne baštine, rušenje crkvenih svetinja, stambenih objekata, proganjanje, pokrštavanje i sistematsko onemogućavanje povratka izgnanih.
Prognani Srbi u 13 tačaka traže intenzivniju potragu za nestalima i poginulima na području Hrvatske i ekshumaciju registrovanih grobnica, ali i neregistrovanih mjesta na kojima su, prema pouzdanim saznanjima, pokopane srpske žrtve, kao i ubrzanu identifikaciju žrtava.
Od Hrvatske se traži da pripadnicima srpske nacionalnosti isplati ratnu štetu za pokretnu i nepokretnu imovinu koja im je uništena u ratu 1991/95 i kasnije, poslije okončanja sukoba.
Srbi prognani iz Hrvatske zahtjevaju i da im se prizna pravo na dionice u procesu privatizacije po istim kriterijumima koji važe za Hrvate, kao i da im država vrati uzurpiranu privatnu imovinu koju je, bez odobrenja vlasnika, koristila ili ustupila drugima.
Pored toga, zahtjevaju restituciju stanarskog prava za sve građane, kako je to učinjeno u BiH, a u slučajevima kada to nije moguće, pravičnu nadokanadu, jer "stambeno zbrinjavanje ne može biti supstitucija za oduzeta stanarska prava".
U Rezoluciji se, takođe, traži da hitno budu poništene sve nezakonite presude izrečene u odsustvu optuženih i da hrvatski pravosudni organi objave presude protiv osoba srpske nacionalnosti kako bi bile otklonjene sve manipulacije i zloupotrebe.
Zahtjeva se i isplata neisplaćenih penzija s kamatama i da se Srbima, kao i Hrvatima, omogući da dobiju listing o radnom stažu.
Onima koji su, ne svojom krivicom, izgubili radni odnos, traže da Hrvatska prizna radni staž za vrijeme egzodusa i pravo na konvalidaciju radnog staža (stečenog u bivšoj Republici Srpskoj Krajini).
Za ostvarenje prava na povratak neophodno je ubrzati obnovu u ratu uništene imovine, otkloniti administrativne barijere uz odgovarajuća ulaganja za otvaranje radnih mjesta, navedeno je u Rezoluciji.
Pored toga, smatraju prognani, kako bi bio moguć održiv povratak, potrebno je obnoviti razorenu infrastrukturu u povratničkim područjima.
Oni traže i ukidanje Zakona o korišćenju poljoprivrednog zemljišta, koji je hrvatski Sabor usvojio decembra 2008. godine, a čije odredbe "omogućavaju brisanje Srba iz zemljišnih knjiga i njihovu konačnu eliminaciju s prostora Hrvatske".
Državi Srbiji su uputili zahtjev da iz podzakonskih akata izbaci odredbe kojima se za penzionere - izbjeglice uvodi plaćanje zdravstvene zaštite, ukoliko se ne odjave u Hrvatskoj.
Od obje države prognani i izbjegli Srbi iz Hrvatske traže da realizuju sporazume o izbjeglicama, uključujući Sporazum o normalizaciji odnosa iz 1996. i Ugovor o socijalnom osiguranju iz 1997. godine, Sporazum o sukcesiji potpisan 2001. i Sarajevsku deklaraciju od 2005, kojom su se zemlje regiona obavezale na zajedničko rješnje izbjegličkog pitanja.
(Tanjug)