Popis žrtava sukoba na Kosovu

Na Kosovu je od 1998. do 2000. godine nastradalo ili se vodi kao nestalo 13.421 osoba, navodi se u popisu žrtava sukoba na Kosovu Fonda za humanitarno pravo koji je predstavljen u utorak u Skupštini grada Beograda.

Prema podacima Fonda, najmlađa žrtva sukoba na Kosovu je jednogodišnji Rom Nađmedin Krasnići koji je nastradao u porodičnoj kući u Obiliću 1999, dok je najstarija žrtva Nada Vasić (81), koja je u avgustu 1999. godine nestala iz svog stana u Prištini.

O sudbini 1.886 osoba ni danas se ništa ne zna, a među nestalima je više od 500 Srba, Roma i ostalih nealbanaca, rezultat je popisa.

Od ukupnog broja žrtava 10.533 su Albanci, 2.238 Srbi, 126 je nastradalih Roma i 100 Bošnjaka. Među žrtvama sukoba na Kosovu su i 40 Crnogoraca, 25 Aškalija, 18 Egipćana, 13 Turaka i 10 Mađara.

Prema podacima FHP nastradalo je i osam Goranaca, četiri Makedonca, a žrtve su i po dvije osobe bugarske, češke, hrvatske, ruske i slovenačke nacionalnosti. Stradali su i po jedan Slovak i Rusin, dok za 294 žrtve nije utvrđena nacionalnost.

Među žrtvama nealbancima najviše je civila 1.390, a među njima je i 309 žena. Od 1998. godine do povlačenja srpskih snaga sa Kosova u junu 1999. godine, stradalo je 577 vojnika i 354 policajca, među kojima je i 13 Albanaca.

Najviše ubistava, stradanja i nestanka nealbanskog stanovništva registrovano je u opštinama Prizren, Peć, Priština, Đakovica i Klina.

Ovi rezultati popisa žrtava sa Kosova su preliminarni, a popis će biti zaključen 2010. do kada postoji mogućnost da se podaci dopune.

FHP je podatke o ubistvima, stradanjima i nestancima na Kosovu u periodu od januara 1998. do decembra 2000. godine dobio analizom izjava svjedoka i članova porodica, dokumentacije Haškog tribunala i domaćih sudova, publikacija, medijskih izvještaja, fotografija i drugih relevantnih izvora.

Posebnu podršku Fondu pružila su udruženja porodica ubijenih i kidnapovanih osoba.

Direktorka FHP Nataša Kandić rekla je da je popis trajni dokument i sjećanje na sve koji su nastradali ili se vode kao nestali na Kosovu.

"Ovo je dokument iz kojeg će moći da se vidi šta se sve dogodilo, kome se dogodilo i pod kojim okolnostima su ljudi stradali na Kosovu", kazala je Kandić.

Ona je dodala da je pravljenje takvih popisa zadatak države, ali kako se ona tog posla nije prihvatila ni poslije Prvog ili Drugog svjetskog rata Fond za humanitarno pravo riješio je da preuzme tu odgovornost.

"Podatke smo sakupili zahvaljujući izjavama članova porodica ili svjedoka koji su posljednji put vidjeli nekog od stradalih ili nestalih", navela je Kandić.

Kandić je rekla da je FHP u ovom poslu imao pomoć Ministarstva odbrane, dok su drugi državni organi obećavali pomoć, ali ništa nisu učinili.

"Ovo smo uradili zbog vas, vaše djece, ali i onih koji dolaze, da bismo spriječili da se zločin ponovi", naglasila je Kandić i precizirala da ovaj dokument ne može da nestane ili izblijedi.

"Ovim popisom želimo da kažemo državi da o nestalima i ubijenima ne govori kao o brojkama, već da im damo ime i prezime", rekla je Kandić i dodala da se cijeli proces odvija pod sloganom "Da ljudi pamte ljude".

Pomoćnica gradonačelnika Beograda Radmila Hrustanović rekla je da će grad, koliko je u njegovoj moći, nastaviti da pomaže porodicama nastradalih i nestalih sa Kosova.

Ona je rekla da razumije kako je teško biti strpljiv, odvažan i dostojanstven kada se ne zna sudbina svojih najmilijih.

"Teško je biti 10 godina u crnini i buditi se sa sjećanjem na najmilije", rekla je ona.

Prema riječima Hrustanović, država je najodgovornija da se pruže podaci i istina kaže javnosti, ali dobro je da se i nevladine organizacije ovom temom bave na odgovoran i dostojanstven način.

Beograd, rekla je ona, iako nema instrumente da se bavi ovim pitanjem, na raspolaganju je porodicama, o čemu svjedoči i materijalna pomoć koja im je upućivana.

Hrustanović je najavila da će na Savskom trgu biti postavljen spomenik žrtvama svih sukoba na prostorima bivše Jugoslavije, a idejni projekat tog spomen-parka već je završen.

(agencije/MONDO)