Irinej: Nezapamćeno stradanje Srba na Kosmetu

Nikada u istoriji Kosmeta Srbi nisu stradali kao sada, u Hrvatskoj se nastavljaju vijekovni problemi našeg naroda, u Crnoj Gori je došlo do podjele koja se ničim ne može pravdati, izjavio je patrijarh srpski Irinej u intervjuu frankfurtskim "Vestima".

"Nažalost, Kosovo je najnovijom situacijom došlo u najteži položaj, u najteže stanje koje je ikad postojalo. Tolike patnje, tolika stradanja i tolike propasti onih koji su tamo ostali, taj narod u istoriji nije zapamtio", naveo je patrijarh srpski, istakavši da je tragedija što velike sile to znaju, ali se prave da ne vide.

Prema njegovim riječima, velike sile su stale na stranu onih koji progone Srbe sa kosovskometohijskih prostora punih 100 godina, a narod nemoćan da se odupre bježao je i postajao sve manji.

Patrijarh smatra da oni koji bi se vratili nemaju nikakvu sigurnost, jer, kako je rekao, stanje na Kosovu i Metohiji je takvo da i oni koji tamo žive u svojim kućama i na svojim malim imanjima nisu sigurni da će se u njih živi vratiti ako ih i na trenutak napuste.

"Tragedija tog naroda je najveća tragedija u sadašnjem svijetu", smatra patrijarh Irinej koga je Sveti arhijerejski sabor Srpske pravoslavne crkve (SPC) izabrao u petak poslije samo nekoliko sati zasjedanja, a ustoličen je u subotu u Sabornoj crkvi u Beogradu.

Patrijarh je rekao frankfurtskim "Vestima" da je podjela koja se dogodila između Crne Gore i Srbije "bezumna i nerazumna", jer, kako je rekao, mi smo isti narod, sa istim korijenima.

Irinej je rekao da ne zna da li će tu "bezumnost i nerazumnost podjele" uvidjeti i Crnogorci i da to vjerovatno zavisi od nekolicine moćnih ljudi od kojih, kako je rekao, sve zavisi.

"Ne mogu da shvatim da Crnogorac ne prizna srpstvo kao svoju maticu, kao svoj narod. I mi se ovdje u Srbiji dijelimo na Šumadince, Bosance, Vojvođane..., ali naša matica, naši korijeni su u jednome narodu, srpskom narodu", objasnio je patrijarh Irinej.

Vrata srpske crkve otvorena za "našu braću iz Makedonije" i da "zaista imamo kontakt, prije svega, liturgijski", rekao je patrijarh.

Ocijenivši da su sada problemi s Makedonskom crkvom mnogo veći nego ranije, patrijarh je rekao da da su vrata srpske crkve otvorena za razgovore i da nema problema koji se ne može riješiti uz obostrano dobru volju.

Govoreću o stradanju srpskog naroda u Hrvatskoj, patrijarh je ocijenio da se to stradanje, nažalost, nastavlja.

On je, međutim, izrazio nadu da će nova vlast u Hrvatskoj biti više demokratska i da će naći način da se ovaj problem prevaziđe, da uspostavi jedan humani, ljudski, demokratski i, najzad, hrišćanski kontakt sa "našom braćom Hrvatima sa kojima imamo jedno Jevanđelje kao osnov naše vjere".

Poglavar SPC je rekao da vjeruje da "Republiku Srpsku vode umni i pametni ljudi" koji će u ovom metežu naći najbolji put koji odgovara našem narodu, ali i i Federaciji Bosne i Hercegovine.

"Vjerujem da će se problemi riješiti na obostrano prihvatljiv način, koristan i za naš narod i za sve nacije koje tamo žive", kazao je patrijarh srpski.

On se založio za dolazak poglavara Rimokatoličke crkve u Niš, jer, kako je rekao, Milanski edikt se odnosi na crkvu i hrisčhanstvo, a tiče se i hrišćanskih država, hrišćanske istorije, hrišćanske kulture.

Pretpostavlja da će centralna svečanost Milanskog edikta 2013. godine biti održana u Nišu za Srbiju, ali nije isključio mogućnost da u gradu, u kome je rođen Konstantin Veliki, bude održana i centralna svečanost za ostale crkve i države Evrope.

"Prilično je vjerovatno da će tada u Nišu doći i do jednog od ekumenskih susreta. Postoji želja, koliko mi je poznato, rimskog episkopa - pape iako nije zvanično saopštena, da i on u tome učestvuje i ovde se sretne s predstavnicima pravoslavnih crkava, što bi Srbiji dalo počasnu ulogu, jer bi to bio prvi susret najviših predstavnika istočne i zapadne crkve poslije velikog raskola iz 1054. godine.

"Dolazak pape Benedikta XVI u Niš je stvar Rimokatoličke crkve koji bi SPC pozdravila", rekao je patrijarh.

"To bi bila prilika ne samo za ekumenski susret, nego i za dijalog. Možda i 'zlatna prilika' da se postavi pitanje ponovnog ujedinjenja i počne razgovor, iako je to dug put i proces, pošto je mnogo vijekova prošlo od podjele", istakao je patrijarh Irinej.

(Tanjug)