"Skupština Srbije najoštrije osuđuje sve zločine nad Srbima na prostoru bivše Jugoslavije, odnosno u Hrvatskoj, BiH, na Kosovu i Metohiji, kao i za vrijeme NATO bombardovanja"
Predsjednica skupštine Slavica Đukić Dejanović izjavila je da je ona napisala tekst deklaracije o osudi zločina nad Srbima na prostoru bivše Jugoslavije koji je u četvrtak podijeljen, da je to samo početna verzija i da će konačan prijedlog tog dokumenta biti usaglašen na sljedećoj sednici Kolegijuma parlamenta.
Đukić Dejanović je novinarima poslije sednice Kolegijuma rekla da će sljedeća sednica tog skupštinskog tijela biti održana poslije uskršnjih praznika i da će na njoj biti dogovoreno i kada će se taj dokument naći pred poslanicima.
Ona je dodala da će srpski parlament tu deklaraciju svakako usvojiti u toku proljećnog zasjedanja.
"Ja sam samo stavila na papir osnove draft verzije te deklaracije, to se ne može nazvati ni nacrt, a daleko je i od prijedloga. Danas je dodato dovoljno elemenata da već možemo imati nacrt za sljedeći susret i mislim da će te konsultacije dati definitivnu verziju dokumenta", rekla je Đukić Dejanović.
Predsjednica srpskog parlamenta je navela i da su na sednici Kolegijuma iznijete konstruktivne ideje i da se razgovaralo o tome da li je potrebno nabrajati zločine u BiH, na Kosovu i Metohiji, u Hrvatskoj ili je dovoljno reći svi zločini na teritoriji bivše Jugoslavije.
Prema njenim riječima, jedna od dilema na današnjem sastanku je bila i da li je potrebno da se u deklaraciji pozove na ranije deklaracije koje je parlament donosio u vezi sa svim tim zločinima.
U Nacrtu deklaracije piše da Skupština Srbija najoštrije osuđuje zločine učinjene na štetu svojih državljana i svih pripadnika drugih naroda tokom oružanih sukoba u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, na Kosovu i Metohiji, kao i za vrijeme NATO bombardovanja.
U elementima nacrta deklaracije navodi se da Skupština Srbije pruža punu podršku svim državnim organima i institucijama u čijoj je nadležnosti da istražuju podatke o zločinima učinjenima na štetu pripadnika srpskog naroda i da prikupljaju dokaze u skladu s najvišim krivično-pravnim standardima.
Državnim organima se daje podrška da gone počinioce zločina u skladu sa Krivičnim zakonikom, da sarađuju s međunarodnim organim i organima drugih država u gonjenju osumnjičenih za zločine i da, na prikladan način, upoznaju svjetsku javnost sa zločinima nad srpskim narod tokom 20. vijeka.
Skupština Srbije takođe pruža punu podršku pravnom timu koji zastupa Srbiju u postupku protiv Hrvatske pred Međunarodnim sudom pravde a koji je zasnovan na Konvenciji o sprječavanju i kažnjavanju zločina i genocida.
Kako se predlaže, Skupština Srbije deklaracijom poziva sve narode i nacionalne manjine bivše Jugoslavije da nastave proces pomirenja i jačanja uslova za zajednički život zasnovan na ravnopravnosti nacija i punom poštovanju ljudskih i manjinskih prava i sloboda, da učinjeni zločini više nikada ne budu ponovljeni.
U preambuli nacrta deklaracije, parlament se poziva na Ustav Srbije, izražava privrženost duhu i normama univerzalne Deklaracije UN o ljudskim pravima, Pakta o građanskim i političkim pravima, Evropske konvencije o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda, Dopunskih protokola Ženevske konvencije o zaštiti žrtava međunarodnih i nemeđunarodnih oružanih sukoba, Konvencije o spriječavanju i kažnjavanju zločina i genocida i Statuta Međunarodnog krivičnog suda.
U preambuli se navodi i da se deklaracija donosi imajući u vidu krivična djela protiv čovječnosti, drugih dobara zaštićenih međunarodnim pravom, i težeći da sjećanje na surove oružane sukobe u bivšoj Jugoslaviji devedesetih godina 20. vijeka u kome su svi narodi podnijeli teška stradanja, nikada ne izblijedi, osjećajući duboko žaljenje za žrtvama koje su pretrpili drugi narodi i nacionalne manjine.
Takođe se navodi da se deklaracija donosi uvažavajući interes građana Srbije da se utvrdi puna istorijska i krivično-pravna istina o zločinima izvršenim na štetu njihovih sunarodnika, da ti zločini ne ostanu nekažnjeni i da se nikada više ne ponove.
Konsultacijama nije prisustvovao predstavnik Demokratske stranke Srbije, a predsjednik Nove Srbije Velimir Ilić napustio je sastanak.
Šef poslaničke grupe DSS Miloš Aligrudić je izjavio da se donošenjem utješne, drugorazredne deklaracije o osudi svih zločina, nevine žrtve vrijeđaju i pozvao pozvao poslanike da ne usvoje novu deklaraciju.
On je optužio vladajuću koaliciju da je "neodgovorno, nepotrebno, nemoralno i protivno interesima srpskog naroda i države nametnula usvajanje Deklaracije o Srebrenici".
Aligrudić je ocijenio da je iz Skupštine Srbije prije dva dana, kada je usvojena Deklaracija o Srebrenici izašla "užasna slika" i da je taj akt "završni udarac za srpski narod i državu, kao i za Republiku Srpsku, i da je uvreda za sve žrtve rata".
Prema njegovim riječima, negativni dugoročni efekti Deklaracije o Srebrenici biće vidljivi tek u budućnosti.
On je rekao da je juče popodne uputio pismu predsjednici parlamenta Slavici Đukić Dejanović u kome je naveo da je cjelokupna javnost mogla da se kroz skupštinsku raspravu uvjeri koliko je sramno i nemoralno razdvajati nevine žrtve, kao što je to uradila vlast usvajanjem Deklaracije o Srebrenici.
(MONDO)