Danas je Dan maternjeg jezika

Profesor Sava Ćeklić upozorio je da se, od svih prostora na kojima se koristi ćirilica, ona u Republici Srpskoj najmanje njeguje, što dokazuju mnogi latinični natpisi na ustanovama i firmama i strane riječi koje ulaze u srpski jezik.

Jezik i pismo su u neraskidivoj vezi i "kada čovjek izgubi svoje pismo - od njega ostane samo sjenka, a kada izgubi i jezik - onda i sjenka nestane i čovjek postaje niko i ništa", rekao je Ćeklić na današnjoj tribini u Bijeljini posvećenoj očuvanju ćirilice, sa koje je poručeno da je u razgovoru neophodno njegovati i koristiti riječi koje su srpske i na taj način čuvati srpski jezik.

On je naglasio da u očuvanju srpskog jezika i ćirilice kao pisma veliku ulogu imaju mediji i oni koji podučavaju, te da je ulazak tuđih riječi u svaki jezik neizbježan, ali da ne treba dozvoliti ulazak suvišnih riječi. "Zašto nam treba riječ tender kada je to natječaj. Treba koristiti riječi koje će naš narod razumjeti", istakao je Ćeklić.

Član Udruženja za zaštitu ćirilice Dimitrije Ćeranić rekao je da je istraživanje prethodnih godina na području opštine Bijeljina pokazalo da je 50 odsto javnih natpisa napisano ćirilicom, dok su ostali na latinici ili na engleskom jeziku.

"Situacija je veoma zabrinjavajuća. Ljudi se polako odrođavaju od svog autentičnog i najmodernijeg pisma u Evropi, a možda i svijetu", rekao je Ćeranić.

Prema njegovim riječima, ako se cijeni vrijednost jednog pisma prema njegovim leksičkim dometima, može se reći da je ćirilica srpskog jezika na prvom mjestu u Evropi, te da o uticaju ćirilice na kulturu i baštinu srpskog jezika govori podatak u vezi sa Vašingtonskom bibliotekom.

"Vašingtonska biblioteka, koja je danas pandan svojevremenoj Aleksandrijskoj biblioteci, sve jednu knjigu i publikaciju koja dođe sa naših prostora napisanu na ćiriličnom pismu svrstava u rubriku srpske kulturne baštine, dok ono što dođe na latinici ide u rafove hrvatske ili bošnjačke kulturne baštine", naveo je Ćeranić.

On je upozorio da se nemarom srpskih autora, koji objavljuju svoja djela na srpskom jeziku a latiničnim pismom, cjelokupna srpska kulturna baština smanjuje, imajući u vidu praksu Vašingtonske biblioteke.

Tribinu pod nazivom "O jeziku, rode, da ti pojem, o jeziku milom mom i tvojem" organizovao je Opštinski odbor mladih Srpske demokratske stranke.

Ukidanje seksizma i promocija jezika koji odražava principe rodne ravnopravnosti jedan je od opštih standarda za jednakost polova, navode iz Džender centra Vlade Republike srpske (RS) povodom 21. februara - Međunarodnog dana maternjeg jezika.

"Jezik ima fundamentalnu ulogu u formiranju društvenog identiteta pojedinaca i ima uzajamno dejstvo sa društvenim stavovima i kulturom. Upotreba jezika, u kojem se prisustvo, jednak status i uloge žena i muškaraca u društvu ravnopravno odražavaju i tretiraju sa jednakom vrijednošću i dostojanstvom, i suštinski je aspekt rodne ravnopravnosti i pristup postizanju suštinske ravnopravnosti", navodi se u saopštenju.

U Džender centru smatraju da djelovanje zemalja članica EU mora biti usmjereno na promovisanje upotrebe neseksističkog jezika u svim sektorima, naročito u javnom sektoru i na svim nivoima i u svim oblicima obrazovanja, te u medijima.

Međunarodni dan maternjeg jezika - 21. februar u svijetu se obilježava od 2000. godine pod pokroviteljstvom UNESKO-a. UN proglasile su ovaj dan važnim s ciljem intenziviranja i međusobnog upoznavanja, približavanja različitosti i ukazivanja na zaštitu i značaj jezičkih raznolikosti i kulture.

Preporukom Odbora ministara Savjeta Evrope zemljama članicama, definisani su standardi i elementi za ravnopravnost polova koji pokazuju političku volju i predanost za ostvarivanje ovih standarda i odnose se na ratifikaciju i usvajanje relevantnih normativno-pravnih dokumenata, donošenje i sprovođenje planova za djelovanje radi ispunjavanja obaveza definisanih zakonima i drugim propisima, analize stanja, praćenje i ocjenu napretka.

(Srna/MONDO)