Kratkofil: "Pussy Riot između dvije Rusije"

Gosti ovogodišnjeg festivala Kratkofil plus u Banjaluci su Maksim Pozdorovkin i Majk Lerner, autori dokumentarnog filma "Pussy Riot: Pank molitva".

Ovaj dugometražni film u Banjaluci je premijerno prikazan sinoć, a novinari i publika danas su imali priliku da sa autorima razgovaraju uživo.

Film "Pussy Riot: Pank molitva" govori o članicama ruskog benda "Pussy Riot" koje su osuđene na zatvorske kazne zbog "performansa" izvedenog u pravoslavnoj crkvi Hrista Spasitelja prošle godine u Moskvi.

One su u najvećoj pravoslavnoj crkvi u Rusiji tada izvele "pank molitvu" u trajanju od 40 sekundi, nakon čega su uhapšene, optužene za podsticanje vjerske netrpeljivosti i osuđene na zatvorske kazne.

Na pitanje novinara MONDA da li je nakon cijelog slučaja situacija u Rusiji bolja ili lošija, što se tiče prava žena i jednakosti, Majk Lerner kaže:

"Bolje je, ali i gore - loše je to da su u Rusiji izglasani novi represivni zakoni, ljudi su još više obeshrabreni i momenat je depresivan. Ali, sa druge strane, akcija Pussy Riot omogućila je početak dijaloga i otvorila mnoga pitanja na koja mnogi Rusi, naročito mladi, traže odgovore."

"Prava žena se nisu puno popravila u Rusiji. Problem sa feminizmom i pravima žena u ovoj zemlji je mnogo dublji, a uzrokovan činjenicom da je Rusija izrazito patrijarhalno društvo, tj. društvo sa šovinističkim mentalitetom. Politička situacija nakon akcije Pusi Rajot nije se uopšte promijenila nabolje, naročito ne na nivou zakonodavstva. Ali, donoseći nove ideje Pussy Riot pokrenule su dialog, tj. na nivou mentaliteta učinjeni su pomaci unaprijed", dodao je Maksim Pozdorovkin.

Hapšenje članica Pussy Riot izazvalo je zaprepašćenje u zapadnom svijetu, a Nađa, Maša i Katja postale su svjetska atrakcija i dobile podršku mnogih poznatih ličnosti. Bez obzira na to sud ih je proglasio krivima za “huliganizam motivisan vjerskom mržnjom”.

"Ovim filmom pokušali smo da prikažemo kako članice Pussy Riot pokušavaju da promijene društvo nabolje, tj. da su idealisti, a ne cinične. One jednostavno brinu za budućnost društva, što je velika rijetkost u Rusiji", kaže Pozdorovkin.

Dešavanja nakon "Pank molitve" dostigla su svoj vrhunac na suđenju koje su pratili svi svjetski mediji, a dokumentarac nas vodi iza kulisa i prikazuje ekskluzivne snimke sa ovog događaja. U filmu je naročito apostrofiran rascjep između onih koji podržavaju akciju i onih koji su protiv nje.

"Taj rascjep ima dugačku istoriju u Rusiji - to je rascjep između 'slavofila' i 'zapadnjaka'. Na primjer, Moskva je uvijek bila naklonjenija 'slavofilima', a Petrograd 'zapadnjacima'. Kada sam sjedio sa Kaćinim ocem na suđenju u jednom momentu mi je rekao - pogledaj dva reda u kojima sjede tužilaštvo i odbrana - upravo vidiš dvije Rusije, koje mrze jedna drugu i koje ne znaju uopšte kako da pričaju između sebe", kaže Pozdorovkin.

Film "Pussy Riot: Pank molitva" premijeru je imao na ovogodišnjem filmskom festivalu "Sundance". U filmu imamo priliku vidjeti tri žene, koje su postale moderne ikone političkog aktivizma, u borbi protiv pravnog sistema. Sam film se istovremeno bavi pitanjem umjetnosti, odnosno problemom "performativnih" umjetnosti i postavlja pitanja: Šta su izvođačke umjetnosti, šta je njihova svrha i kako se boriti protiv nečega što se suštinski ne razumije?

"Jedna od početnih ideja članica Pussy Riot je bila da se ukaže na blisku povezanost Crkve i države u Rusiji, odnosna patrijarha Kirila i Putina. Dalje, htjele su da ukažu da su žene diskriminisane u crkvi - iako učestvuju u vjerskim ritualima, nije im dozvoljeno da ih vode, tj. nije im dozvoljen pristup iza oltara. Takođe, namjera je bila da se ukaže na nivo rodne nejednakosti generalno, kao i na diskriminaciju žena i homoseksualaca u Rusiji. 

Kao što je Maksim rekao, radi se o rascjepu između dvije Rusije koje ne razumiju jedna drugu - članice Pussy Riot uopšte nisu bile svjesne koliko je njihov 'performans' agresivan - njihova namjera nije bila napad na religiju, već težnja da drušvo bude tolerantnije", kaže Majk Lerner.

Od tri članice Pussy Riot zatvorsku kaznu još uvijek služi Nadežda Tolokonjikova, kojoj je upravo danas sud odbio žalbu na odluku da joj se ne dozvoli oslobađanje. Predstavnik kaznene kolonije u kojoj Tolkonjikova služi kaznu rekao je pred sudom da ona ne može biti oslobođena zato što se nije pokajala.

(Siniša Stanić, MONDO)