Srpska se nalazi na geografskom području povećanog rizika za nastanak bubrežnih bolesti kod stanovništva, upozorili su danas ljekari.
![Područje Srpske rizično za bubrežne bolesti Područje Srpske rizično za bubrežne bolesti](https://static.mondo.ba/Picture/8766/png/za-vesti.png)
Kako je rečeno, više od deset odsto svjetske populacije ima neki oblik bubrežnog oboljenja.
Jedini način prevencije nastanka ovakvih oboljenja jeste zdrav način života, pravilna i raznovrsna ishrana, dovoljno kretanja, uzimanje najmanje šest do osam čaša vode dnevno, kontrolisani unos soli u organizam, te redovna kontrola krvnog pritiska i bar jednom godišnje kontrola krvne slike i urina.
"Pacijenti sa povišenim krvnim pritiskom, šećernom bolesti i oni u čijoj porodici ima bubrežnih bolesnika nalaze se u rizičnoj grupi i treba da se ispitaju", rekao je na konferenciji za novinare doktor Nenad Prodanović, direktor za medicinske poslove i upravljanje sistemom kvaliteta menadžmenta u Kliničkom centru Banjaluka.
On je naglasio da je ispitivanje bubrežne funkcije vrlo jednostavno i vrši se kontrolom krivi i urina - mjerenjem uree, kreatinina i vrijednosti kalijuma, i na taj taj način se osigurava liječenje bolesti u ranoj fazi.
Predsjednik Udruženja nefrologa RS Milorad Grujićić rekao je da se svaki četvrti pacijent javi ljekaru prvi put neposredno pred dijalizu, kao i da je rizik od srčane smrti kod bubrežnih bolesnika povećan za 50 odsto.
Prema njegovim riječima, procjenjuje se da oko pet odsto stanovnika starijih od 20 godina ima povećane vrijednosti uree i kreatinina, što je samo u Gradu Banjaluci više od 100.000 stanovnika.
On je naglasio da je u RS ukupno 920 pacijenata na dijalizi, da je obavljeno više od 100 biopsija bubrega i tri uspješne transplantacije.
Jedino pravilno liječenje bubrežnih oboljenja moguće je samo u trouglu porodični ljekar - nefrolog - kardiolog, uz saradnju pacijenta - istakli su oni.
Simtomi bolesti su novonastali visok krvni pritisak, učestalije mokrenje, promjene u izgledu urina, otok potkoljenica, bolovi u bubrežnoj loži, gubitak apetita, teškoće u koncentraciji i poremećaj sna, svrab po koži, te metalni ukus u ustima.
Bubrežne bolesti su u čitavom svijetu u značajnom porastu, takođe i broj pacijenata na dijalizi, što osim zdravstvenog, predstavlja i ekonomski problem koji prijeti da ugrozi čitav zdravstveni sistem.
(Srna/MONDO)