Da li je široki povoj potreban?

Doktori širom Amerke, Velike Britanije i drugih evropskih zemalja, kumovali su izbacivanju širokog povoja iz upotrebe.

"Naše podneblje je, međutim, takvo da imamo relativno veliki broj iščašenih kukova", kaže za "Novosti", dr Aleksandra Sekulić, specijalista fizikalne medicine i rehabilitacije u Klinici za rehabilitaciju "Dr Miroslav Zotović".

"Jedan broj pedijatara, ortopeda i fizijatara, među kojima sam i ja, savjetuje da se u cilju preventive, to jest boljeg razvijanja kukova, praktikuje široki povoj. Međutim, bilo kakav poremećaj ili ozbiljniji problem neće se izliječiti širokim povojem, jer to, ističem, nije metod liječenja."

Ovakav vid povijanja, koji podrazumijeva tetra i švedsku pelenu preko 'pampersa', prema riječima doktorke, povećava šanse da se kukovi bolje razviju. Ukoliko se ultrazvučnim pregledom ustanovi neki od razvojnih poremećaja kukova, primjenjuju se različite ortopedske mjere, kao što su kaiševi, gaćice i slično.

"Uzroci poremećaja u razvoju kukova, najčešće su idiopatski. Različite anomalije, dislokacije i ostale varijante poremećaja, nepoznatog su porijekla. Korijeni nepravilnosti leže u genetici, kao i u embrionalnom razvoju. Zbog činjenice da je za naše podneblje karakterističan veći broj razvojnih poremećaja, savjetujem da se bebama do šest mjeseci drži široki povoj. Ako je veoma toplo, on može da se skine tokom dana, ali ga treba ostaviti barem noću. Mada, smatram je je najbolje da to bude neprekidno", kaže dr Sekulić.

Povoj, koji je prethodio širokom - "kifla" nije bio dobar. Otkako se praktikuje široki povoj, broj razvojnih poremećaja kukova znatno je smanjen.

"Ne mogu da kažem da je široko povijanje obavezno, ali je korisno, jer stvara optimalne uslove za razvoj zgloba kuka", naglašava dr Sekulić.

Glavica butne kosti bolje ulazi u čašicu karlične kosti, takozvani acetabulum, više je dubi. Kao posljedica toga, glava butne kosti (femura) bolje naliježe. Kod djevojčica je ovo naročito bitno, jer i minimalni poremećaji u razvoju kuka mogu kasnije, uslijed dodatnih opterećenja kakvo donosi trudnoća, da prerastu, na primjer, u koksartrozu kuka.

Dr Zoran Paunović, specijalista dječije hirurgije i ortopedije, i načelnik Službe ortopedije i traumatologije Instituta za majku i dijete, kaže da je stav njihove ustanove da se široko povijanje beba, bez obzira na ultrazvučni nalaz kukova, primjenjuje do šestog mjeseca.

"Široko povijanje obezbjeđuje normalan razvoj kukova, jer sam položaj nogu u širokom povoju stimuliše razvoj čašica. Ne postoji razlog da se široko povijanje izbaci, kad je do sada kod nas dalo tako dobre rezultate u prevenciji deformacija kukova."

Trend u Americi i nekim zemljama je da se široko povijanje više ne primjenjuje, a da ultrazvučno snimanje kukova nije neophodno. To se dešava, prema riječima dr Paunovića, zbog toga što bebe na tim podnebljima nikada nisu imale problem sa kukovima kao naša djeca, pa im je redovna kontrola ultrazvukom predstavljala trošak.

Od kada je uvedeno kod nas, osamdesetih godina prošlog vijeka, široko povijanje je doprinijelo većem procentu izliječenja kukova neoperativnim putem. To je, prema riječima našeg sagovornika, doprinijelo da se danas u Srbiji vrlo rijetko operišu djeca sa urođenim iščašenjem kukova.

Za širokim povijanjem nema potrebe ukoliko na rođenju nije potvrđena nestabilnost bebinog kuka, mišljenje je docenta dr Veselina Vušurovića, neonatologa i pedijatra Univerzitetske dječije klinike u Tiršovoj.

"Deset dana nakon rođenja, kada prođe dejstvo majčinih hormona na bebu, ljekar specijalista može posebnim testovima da utvrdi da li je bebin kuk nestabilan, odnosno da li 'iskače', ispada iz ležišta. Samo ukoliko se takav poremećaj u prvim danima otkrije, treba primjeniti široko povijanje, ali najduže u narednih mjesec do dva."

To bi, prema njegovim riječima, trebalo da preduprijedi moguće iščašenje kuka, koje se može otkriti tek u trećem mjesecu pomoću ultrazvuka.

(MONDO)