U želji da im pomognemo da što prije prebrode bolest, nerijetko posežemo za lijekovima kada njihova primjena nije nužna, liječimo ih na svoju ruku.
Nije rijetkost ni to da su roditelji nezadovoljni ako ljekar ne prepiše djetetu neki lijek po svaku cijenu, pa su skloni da idu od ljekara do ljekara tražeći drugo mišljenje.
Ovakve greške mogu da prođu bez posljedica, ali mogu i da ostave trag na zdravlje mališana. O čemu roditelji treba da vode računa kada im je dijete bolesno i koje su to greške koje najčešće pravimo?
Nepotrebno davanje antibiotika
Ovo je problem o kome se posljednjih par godina mnogo piše i govori. Zdravstvene organizacije sve češće apeluju na stanovništvo da ne koristi antibiotike bez prijeke potrebe. Neinformisanost je jedan od glavnih razloga neracionalne upotrebe ove vrste lijeka. Navikli smo da ih uzimamo na svoju ruku čim primijetimo neki simptom prehlade, pa tu grešku prenosimo i na našu djecu.
Samoinicijativno davanje antibiotika mališanima opravdavamo izjavom : "Ovaj lijek je moja drugarica dala svom djetetu i kaže da mu je pomogao", ili: "Prošli put kada je imao slične simptome, pomogao mu je", čak i: "Meni je ovo omiljeni lijek, kad god me nešto muči ja ga popijem, i bude mi bolje"...
Česta upotreba lijekova ove vrste, naročito u slučajevima kada njihova primjena nije opravdana, može dovesti do stvaranja rezistencije (otpornosti) bakterija na taj lijek. To znači da bi redovna zloupotreba različitih antibiotika dovela do toga da većina tih lijekova izgubi dejstvo, čime bi se znatno suzio izbor terapije u situacijama kada nam je ona zaista neophodna.
Antibiotici su lijekovi koji se daju samo u slučaju bakterijske infekcije. Kada je riječ o virusnim infekcijama, kao što je prehlada, ovi lijekovi nemaju svrhu. Ljekar je taj koji treba da procjeni da li je riječ o virusnom ili bakterijskom oboljenju. Antibiotici se mogu naći u slobodnoj prodaji, ali to ne znači da možemo da budemo sami ljekari svojoj djeci.
Praksa pokazuje da nije samo prehlada stanje kada roditelji daju djeci antibiotske lijekove. Skoro podjednako često ljekari dolaze u situaciju da treba da pomognu djetetu koje danima ima proliv, a kome su roditelji za svo to vrijeme davali antibiotike. U tim slučajevima antibiotski lijekovi samo pogoršavaju stanje, jer je opšte poznato da oni uništavaju "dobre" bakterije u crijevima.
Bezrazložno snižavanje temperature
Povišena temperatura je jedan od simptoma koji najviše plaši roditelje, iako ona zapravo pomaže organizmu da se izbori protiv bolesti. Temperaturna fobija je rezultat neprosvećenosti. Antipiretici (lijekovi za snižavanje temperature) se mogu dobiti i bez recepta, pa je njihova primjena nekada neracionalna i velika opasnost za djecu. Povišenu temperaturu treba doživljavati kao simptom nekog oboljenja, a ne kao bolest za sebe.
Povišena temperatura je jedan od simptoma koji najviše plaši roditelje, iako ona zapravo pomaže organizmu da se izbori protiv bolesti
Stoga je važno pronaći uzrok takvog stanja, pa njega liječiti. Lijekovi za snižavanje temperature se preporučuju tek kada ista pređe 38-38,5 stepeni (u posebnu grupu spadaju djeca koja su imala febrilne konvulzije – ona moraju da se drže uputstava koja im je propisao ljekar).
Ako dijete ima infekciju, odbrambene snage su najaktivnije kada je tjelesna temperatura između 37 i 38 stepeni, i tada se djetetov organizam sam bori protiv infekcije. U tom slučaju, osnovni zadatak roditelja je da ga ne sputavaju u tom procesu.
(MONDO/Yumama.com)