Dugi životni vijek nije povezan sa posebnim načinom života već sa genima - tvrde ruski naučnici.
Naravno da su zdrav način života i dobri životni uslovi odlična okolnost. Ali, kada neko živi više od 100 godina, za to su zaslužni isključivo geni i otpornost organizma na stres.
Nučnik Mihail Batin misli da bi, kada bi postojao globalni projekat vezan za dužinu života, sličan projektu kreiranje nuklearne bombe ili istraživanju svemira, starost bila pobijeđena već za 20 godina.
"To je politički zadatak - da ljudi žive dugo. Bude li političke volje, ljudi će živjeti duže" - smatra Batin.
Produženje ljudskog života je vrlo složen i kompleksan zadatak, ali čak ni ljudi ne žele da žive predugo, smtra ruski naučnik.
On navodi da bi 80 odsto ljudi na pitanje - da li žele da žive vječno - odgovorilo: "ne. To, uostalom, pokazuju i ispitivanja koja su rađena u svijetu.
Ipak, mladost se već danas može privremeno produžiti. Za to je potrebno identifikovati gene svog genoma.
Ta procedura košta oko 200 dolara. Analizom ogromnog broja podataka genoma jedne određene osobe može se utvrditi na koji se način u njenom tijelu odvijaju promjene vezane za starenje.
Pravilan izbor odgovarajućih tretmana može produžiti ljudski život za čak 20 godina - navodi Glas Rusije.
(Srna)