Saobraćajne nesreće, nasilje, trovanje alkoholom, nekontrolisano rukovanje oružjem... samo su neke od posljedica prekomjerne konzumacije alkohola.
Zdravica prije ponoći i još koja čašica nakon, da se nazdravi Novoj godini, samo su neki od običaja koji se praktikuju za vrijeme praznika. Među brojnim posljedicama opijanja, o kojima se ne govori dovoljno, javljaju se saobraćajne nesreće, nasilje među građanima, trovanje alkoholom i narušavanje zdravlja, ali i nekontrolisana upotreba oružja.
Mlade osobe, privučene ponudom brojnih kafića i klubova koji nude neograničenu konzumaciju alkoholnih pića za simboličnu cijenu, često nemaju granicu, ali ni svijest, pri konzumiranju alkohola i upravo zato su oni najbrojniji pacijenti svakog 1. januara, sa dijagnozom trovanja alkoholom.
Istraživanja na nivou Evrope pokazuju da je više od 90 odsto mladih (15-16 godina) probalo alkohol, a da su prvo pijanstvo imali već sa 14 godina.
"Podaci nedvosmisleno govore da svake godine, u vrijeme Novogodišnjih praznika, dolazi do učestalog opijanja. Prekomjerna upotreba alkohola izaziva otežano kontrolisanje emocija i postupaka, te smo zato svjedoci agresivnog ponašanja, nekontrolisane upotrebe hladnog i vatrenog oružja, pirotehničkih sredstava, ali i brojnih saobraćajnih nesreća – svaka treća je prouzrokovana prekomjernom količinom alkohola u krvi", kaže dr Aleksandar Vujošević, direktor Specijalne bolnice za bolesti zavisnosti.
"Apelujemo na sve građane da povedu računa o konzumaciji alkohola za vrijeme praznika i izbjegnu prekomjerna opijanja, da ne ugroze ni svoj, ali ni tuđi život", kaže dr Vujošević.
Alkoholizam je, poslije cigareta, drugi najveći uzročnik lošeg zdravlja u Evropi i povezan je sa kratkotrajnim i dugotrajnim rizicima mortaliteta. Alkoholizam je bolest centralnog nervnog sistema koja prouzrokuje teške fizičke, mentalne i društvene posljedice.
Alkoholizam je globalni problem, međutim najveći stepen konzumiranja alkohola po glavi stanovnika je upravo u Evropi. Alkoholičari čine od tri do pet odsto svjetskog stanovništva, što predstavlja od 10 do 15 odsto punoljetnog stanovništva.
Šta je rizični, a šta visoki nivo konzumiranja alkohola?
Rizična konzumacija se definiše kao dnevni unos čistog alkohola veći od:
- 20 g (~0,2 l vina, ili 0,4 l piva) za žene
- 40 g (~0,4 l vina, ili 0,8 l piva) za muškarce
Visok nivo konzumacije alkohola se definiše kao dnevni unos čistog alkohola veći od:
- 40 g (~0,4 l vina, ili 0,8 l piva) za žene
- 60 g (~0,6 l vina, ili 1,2 l piva) za muškarce.
(MONDO, Foto: Guliver/Getty/Thinkstock)