Na mjestu gdje su navodno članovi Mlade Bosne odlučili o atentatu na Franca Ferdinanda, sto godina kasnije opet je otvorena kafana sa isti imenom.
Od svjedoka istorije, do kladinice i kineske radnje, pa zatim ponovo do kafane. Takav put je u posljednjih stotinjak godina prešla kafana "Zlatna moruna", na uglu beogradskih ulica Kraljice Natalije i Kameničke. Navodno je upravo na ovo mesto na ime Nedeljka Čabrinovića iz Bosne stiglo pismo sa bilješkom zagrebačkog lista "Srbobran" o dolasku Franca Ferdinanda u Sarajevo.
Zato se "Zlatna moruna" smatra za regrutni centar Mlade Bosne, odnosno mjesto gdje je juna 1914. donesena odluka o atentatu na austrougarskog prestolonasljednika.
Simbolika ili ne, tek ovih dana na istom tom mjestu je otvorena kafana "Zlatna moruna". Svi koji znaju za priču o Gavrilu Principu i kafani u Kraljice Natalije 2 zavirivali su u ovaj objekat provjeravajući da li oslikava duh Beograda neposredno pred početak Prvog svjetskog rata.
I ekipa MONDA je obišla ovaj objekat.
Vlasnik ovog prostora je Javno preduzeće Poslovni prostor Savski venac, a od 1992. je zakupac Ugostiteljsko preduzeće Madera, u čijem lancu objekata se nalazila i "Zlatna moruna". Deset godina kasnije promijenjena je djelatnost u trgovinsku, odnosno 2007. je dobijena dozvola za priređivanje igara na sreću na ovom mjestu. Tako su u međuvremenu tu bili kladinica i posljednje tri godine butik kineske robe.
Ovo je nekad bila "Moruna"
"Kafana se nalazila na Zelenom vencu na uglu današnjih ulica Kraljice Natalije i Kameničke. Ispred nje se na improvizovanim tezgama prodavala rečna riba, moruna i som, koja je devedesetih godina 19. vijeka dopremana sa Đerdapa. Zbog svega kafana je i dobila naziv – `Kod morune`. U njoj su se okupljali gimnazijalci, velikoškolci, radnici, trgovci i zanatlije. Pod njenim krovom, aprila 1906, osnovano je Radničko topografsko pjevačko društvo `Jedinstvo`. Znana je i po tome što su se u njoj okupljali članovi `Mlade Bosne` uoči Sarajevskog atentata 1914. Poslije Prvog svjetskog rata mijenja naziv u `Triglav`. Po tom imenu kafana je bila poznata u narodu. Međutim, njen pravi naziv bio je `Zlatna moruna`, opisano je u knjizi "Mehane i kafane starog Beograda".
Međutim, krajem 2013. su ovaj prostor odlučili da obnove Dejan Smiljanić i Dragoljub Mitrović, koji su takođe zaslužni što su ponovo oživjele beogradske kafane "Zora" i "Prešernova klet". Dejan i Dragoljub imaju želju da kroz enterijer dočaraju nekoliko pređašnjih epoha Beograda i nadaju se da će im u tome pomoći posjetioci. Zidove bi trebalo da krase fotografije, slike i novinski članci.
"Voljeli bismo da ljudi koji budu svraćaliu ovu kafanu kreiraju atmosferu po svojoj mjeri, a ne da im mi namećemo. Tek u februaru bi trebalo da finaliziramo enterijer, a cilj nam je da kroz njega dočaramo stari Beograd. Od prvog dana kako smo otvorili lokal ljudi iz kraja su počeli da dolaze da nam govore da posjeduju neki stari predmet koji bi mogao da nam bude od koristi", ispričao nam je Mitrović.
Tragajući za informacijama o tome kako je nekada izgledala kafana "Zlatna moruna" i šta se sve u njoj zaista zbivalo Dragoljub i Dejan su došli do podatka da je tu nekada bio i sto za bilijar, jedan od rijetkih u srpskoj prijestonici. Trude se da pronađu sličan koji bi postavili u zadnji dio lokala.
Jedna od osoba koja im pomaže da sklope mozaik o "Moruni", čija je ogirinalna zgrada srušena i na tom mjestu izgrađen današnji objekat, je i dr Vidoje Golubović, autor knjige "Mehane i kafane starog Beograda".
"Za mene je ta kafana značajnija po matematičaru Mihailu Petroviću Alasu, nego po Gavrilu Principu i članovima Mlade Bosne, koji su po prirodi stvari svraćali tamo. Narod je i nazvao tu kafanu 'Kod morune' jer je Mika tu ispred dolazio da poklanja ili prodaje ribu", rekao je Golubović.
On je naglasio da prije jednog vijeka ova kafana nije bila posebno značajna, te da o njoj nema mnogo zapisa, a istraživanje dodatno otežava što su ljudi različitim imenima nazivali iste objekte.
Vidoje Golubović je takođe upozorio da treba biti obazriv jer još nisu pronađeni zapisi arhivskog karaktera koji svjedoče u prilog tome da je baš na tom mjestu odlučeno da će biti izvršen atentat na Franca Ferdinanda.
"Ona je mogla biti donijeta u bilo kojoj od tih kafana u Savamali. Baveći se pojmom kafane i mehane, ja nisam uspio da pronađem dokument koji bi potvrdio da je toj ili u bilo kojoj drugoj donijeta takva odluka. Sve su to pretpostavke, samo zbog dolaska i boravka Gavrilo Principa i čitave te ekipa na potezu od Mostara do Beogradske tvrđave. To je istorijska činjenica da nema zvaničnog podatka, ali ne znači da boraveći u arhivima neće biti pronađen dokument koji će ukazati na takvu odluku", dodao je Vidoje Golubović.
Zbog blizine rijeke i pijace u "Zlatnu morunu" su nekada svraćali da se okrepe trgovci, putnici namjernici, skeledžije, gimnazijalce i velikoškolce. Danas ima ponovo šansu da privuče putnike namjernike, da osim na čašu pića dođu i na "čašicu" lekcija iz istorije.
(MONDO, Foto: MONDO)