Čaplin je svoj alter ego, skitnicu preširokih pantalona predstavio publici u filmu "Kid Auto Races at Venice" koji je prikazan prije tačno sto godina.
"Humor izoštrava naša čula o opstanku i čuva naše mentalno zdravlje. Razmišljamo previše, a osjećamo premalo. Humanost nam je potrebnija od mašinerije, nježnost nam je potrebnija od pameti...bez ovih kvaliteta, život bi bio nasilan i sve bi bilo izgubljeno" - Čarli Čaplin.
Na današnji dan prije sto godina, svijet je upoznao "skitnicu". Ovim povodom, upoznajmo čovjeka iza prevelikog kostima i smiješnog polucilindra i podsjetimo se njegovih blistavih momenata.
Ser Čarls Spenser Čaplin, rođen 16. aprila 1889. godine u Londonu, smatra se jednim od najvećih komičara svih vremena. Mimika, pantomima, improvizacija, uz onaj smiješni cilindar sa početka teksta, učinili su ga ikonom nijemog filma čijim glumačkim bravurama se i danas smijemo.
Glumac, režiser i kompozitor je osvojio Oskara za najbolju muziku za film "Svjetlosti pozornice" (1973) i dva počasna Oskara, a njegovim najpoznatijim ostvarenjem se smatra film "Veliki diktator" (1940).
Američki filmski institut ga je uvrstio među deset najvećih glumaca dvadesetog vijeka, a lik skitnice je, nažalost, građen i po ugledu na njegovu tužnu životnu priču.
Čaplinovo djetinjstvo obilježila je nemaština zbog koje je bio primoran da radi i prije nego što je napunio devet godina. Rastao je bez oca, a majka mu je smještena u mentalnu instituciju kada je imao 14 godina.
Nakon nekoliko godina provedenih u kući oca kojeg je "jedva poznavao", a onda i u domu za nezbrinutu djecu, Čarli postaje član dječije pozorišne trupe u kojoj je imao tek nekoliko sporednih uloga. Ubrzo postaje glumac kompanije "Keyston" koja je organizovala pozorišne predstave, i uz pomoć koje je otišao u Ameriku gdje je 1914. godine snimio svoja prva dva nijema filma - "Making a Living" и "Kid Auto Races at Venice". VIDEO
U ovim filmovima je otkrio lika koji će ga pratiti do kraja života - skitnicu obučenu u vrećaste pantalone sa smiješnim cilindrom i prevelikim cipelama...
Uslijedio je vrtoglavi uspjeh i još 20 filmova, a onda je postao nezavisni filmski umjetnik, osnovao je sopstvenu filmsku kompaniju "United artists" u kojoj je radio kao glumac, producent, režiser i scenarista. VIDEO
Prvi dugometražni film koji je snimio za svoju kompaniju je film "Mala lutalica" iz 1921. godine. Uslijedeli su "Zlatna groznica", "Svjetla velegrada", "Moderna vremena".
Podsjetite se kultne scene iz filma "Zlatna groznica" u kojoj jede cipelu. VIDEO
Na kraju Drugog svjetskog rata, Čaplin snima svoj prvi ton film - "Veliki diktator" (1945) u kojem je ismijavao Adolfa Hitlera i nakon kojeg je njegova slava počela da blijedi zbog optužbi da širi ideju komunizma. VIDEO
Osim optužbe da širi ideje komunizma, optužen je i za ismijavanje američkih političara, pa mu je tokom pedesetih godina prošlog vijeka zabranjen povratak u Ameriku iz Evrope. Njegov film "Kralj Njujorka" bio je zabranjen u Americi do 1973. godine (više od 15 godina), ali je te '73. ipak pozvan u Ameriku da primi svog drugog Oskara. VIDEO
Kraljica Elizabeta II mu je 1975. godine dodijelila titulu viteza, kao jednom od najzaslužnijih građana zemlje.
Preminuo je u snu 25. decembra 1977. godine u Švajcarskoj gdje je živio dvadeset godina. Iza sebe je ostavio desetoro djece iz četiri braka sa suprugama koje su bile i po 30 godina mlađe od njega.
Pogledajte trenutak kada je primio počasnog Oskara.
Povodom stogodišnjice od Čaplinovog pojavljivanja na velikom platnu, u Italiji je objavljen njegov jedini roman - "Footlights", urađen na osnovu bilješki pronađenih u ličnoj arhivi legendarnog Čaplina.
Napisan 1948. godine, priča romana "Footlights" poklapa se sa pričom iz Čaplinovog klasika "Svjetla pozornice" iz 1952. u kojem ostareli, zaboravljeni klovn Kalvero nalazi novi smisao života kada upoznaje mladu plesačicu.
"Svjetla pozornice" je po mnogo čemu autobiografski film jer omogućava Čaplinu da se sa dozom gorčine osvrne na vlastiti život, na zalasku umjetničke karijere.
Roman "Footlights" je, prema onima koji su učestvovali u njegovom izdanju, još mračniji. Kalverov strah od publike je daleko prisutniji u knjizi nego u filmu. Roman je napisan u periodu kada je bio optuživan za antiameričke aktivnosti i komunističke sklonosti. Oba djela, film i knjiga, označavaju Čaplinovo opraštanje od čuvenog komičnog protagoniste kog je tumačio u mnogim kultnim nemim ostvarenjima.
(MONDO, Foto: YouTube)