Gubitak svijesti nije neophodan simptom, a tegobe se ponekad pojavljuju tek nekoliko sati nakon povrede.
Udarac u glavu ne mora uvijek da bude praćen ranom, krvarenjem ili gubitkom svijesti da bi ostavio posljedice. Ponekad se osoba nakon pada, sportske povrede ili saobraćajne nesreće osjeća sasvim dobro, da bi se nekoliko sati kasnije pojavili glavobolja, vrtoglavica, mučnina ili problemi sa koncentracijom.
Upravo zbog toga potres mozga ne bi trebao da se posmatra kao običan udarac koji će proći sam od sebe. Riječ je o obliku traumatske povrede mozga koji može privremeno da poremeti njegov normalan rad.
"Potres mozga je vrsta blage traumatske povrede mozga, mada u tome zapravo nema ničeg blagog. Tako samo klasifikujemo različite vrste traumatskih povreda mozga", objašnjava dr Baibing Čen, neurolog zdravstvenog sistema Henri Ford u Detroitu, u razgovoru za Američko ljekarsko udruženje (AMA).
Šta se događa u mozgu nakon udarca?
Potres mozga nastaje kada se mozaknaglo pomjeri unutar lobanje usljed udarca ili drugog traumatskog događaja. Do povrede dolazi i prilikom snažnog ubrzanja ili usporavanja tijela, čak i kada ne dođe do udarca u predmet.
"To naglo pomjeranje remeti ćelijske membrane i izaziva promjene u neurohemikalijama i neurotransmiterima u mozgu, što dovodi do privremene energetske krize", objašnjava dr Čen.
Drugim riječima, problem nije nužno u vidljivom oštećenju moždanog tkiva, već u poremećaju načina na koji moždane ćelije funkcionišu i međusobno komuniciraju. Zbog toga se potres mozga ne otkriva uvijek snimanjem.
Jedna od najčešćih zabluda je da osoba nema potres mozga ako su rezultati skenera ili magnetne rezonance uredni. Dr Čen objašnjava da se potres mozga najčešće ne manifestuje kao strukturna promjena koja je vidljiva na snimku.
"Potres mozga nije strukturalna promjena. U najvećem broju slučajeva snimak je potpuno uredan i nećete vidjeti ništa", otkriva neurolog.
Promjene koje nastaju na molekularnom nivou i poremećaji u ravnoteži neurotransmitera ne uočavaju se standardnim metodama snimanja. Zbog čega se dijagnoza zasniva na podacima o povredi, razgovoru sa pacijentom, neurološkom pregledu i simptomima. Glavobolja koja ne prolazi, vrtoglavica, osjetljivost na svjetlost, problemi sa pamćenjem i koncentracijom ukazuju na potres mozga čak i kada je CT nalaz uredan.
Gubitak svijesti nije neophodan
Osoba može da ima potres mozga, a da nijednog trenutka ne izgubi svijest.
"Jedan od mitova je da morate da izgubite svijest da biste imali potres mozga. To nije tačno. Zapravo, u većini slučajeva do gubitka svijesti uopšte ne dolazi", ističe dr Čen.
Među najčešćim simptomima su glavobolja, vrtoglavica, mučnina, problemi sa ravnotežom i osjećaj zbunjenosti. Neki ljudi, takođe, ne mogu jasno da se sjete šta se dogodilo neposredno prije ili nakon povrede.
Javljaju se i usporeno razmišljanje, slabija koncentracija, poteškoće sa pamćenjem, razdražljivost, promjene raspoloženja, pa čak i agresivnije ponašanje. Poremećaji spavanja su takođe mogući.
Kod beba i male djece simptomi su manje očigledni. Roditelji bi trebalo da obrate pažnju na promjene u ponašanju, kako dijete jede, da li povraća i ima neuobičajene promjene u obrascu spavanja.
"Kod beba je veoma važno da se isprate promjene u ponašanju", upozorava dr Čen.
Kada udarac u glavu zahtijeva hitnu procjenu?
Iako većina potresa prolazi bez ozbiljnijih komplikacija, određeni simptomi mogu da ukažu na težu povredu i potrebu za hitnom medicinskom procjenom.
Posebno su zabrinjavajući: ponavljano povraćanje, jaka ili sve intenzivnija glavobolja, izražena zbunjenost ili pogoršanje stanja svijesti, slabost ili utrnulost jedne strane tijela, nejednake zenice, epileptični napadi, gubitak svijesti.
Dr Čen posebno upozorava na rijetku, ali potencijalno smrtonosnu komplikaciju, epiduralni hematom, odnosno nakupljanje krvi između tvrde moždane opne i lobanje.
"Ono što se ponekad događa jeste takozvani lucidni interval. Osoba izgubi svijest, zatim se probudi i djeluje kao da je sve u redu. Međutim, kako se krv nakuplja i hematom širi, dolazi do pritiska na mozak, osoba ponovo postaje pospana i dolazi do gubitka svijesti", objašnjava neurolog.
Zbog toga je nakon gubitka svijesti neophodno da se osobi ukaže hitna medicinska pomoć, čak i ako se osoba ubrzo probudi i osjeća se bolje.
San je važan za oporavak
Još jedna rasprostranjena zabluda je da osoba koja je zadobila potres mozga ne smije da zaspi.
Prema riječima dr Čena, san je važan dio oporavka i nema potrebe automatski pacijenta sprečavati da zaspi. Ipak, ako je došlo do gubitka svijesti ili postoji sumnja na ozbiljniju povredu, neophodna je prethodna medicinska procjena i praćenje prema uputstvima ljekara.
"San je veoma važan za svaki potres mozga, jer je to vrijeme tokom kog mozak može da se oporavlja", ističe neurolog.
Kod većine ljudi simptomi traju između dvije i četiri nedjelje. Ipak, kod pojedinaca mogu da traju i mjesecima, što zahtijeva dodatnu procjenu i praćenje.
Takođe, kod dijela pacijenata razvija se postkomocioni sindrom, koji uključuje dugotrajne glavobolje, probleme sa pamćenjem, promjene raspoloženja, osjetljivost na svjetlost i zvuk i poremećaje ravnoteže.
Posebnu pažnju stručnjaci posvećuju ponavljanim povredama mozga. Istraživanja ukazuju da se sa većim brojem potresa mozga povećava rizik od dugoročnih problema sa zdravljem mozga, uključujući hroničnu traumatsku encefalopatiju (CTE).
"Jedan potres mozga ne znači automatski da će se razviti dugoročni problemi, ali nijedan potres mozga nije potpuno bezazlen. Svaka povreda predstavlja opterećenje za mozak, a rizik postaje značajniji kada se povrede ponavljaju, naročito prije potpunog oporavka", upozorava dr Čen.
Prevencija podrazumijeva korišćenje zaštitnih kaciga, sigurnosnih pojaseva u automobilu i smanjenje rizika od padova. Kod starijih osoba važni su i vježbe snage i ravnoteže, koje doprinose stabilnosti i smanjuju vjerovatnoću povrede. Najvažnije je, međutim, ne potcjenjivati udarac u glavu samo zato što nije bilo krvi ili gubitka svijesti.
(EUpravo zato)