Evropska komisija spremna je da obezbijediti pakete hitne ekonomske pomoći BiH kako bi joj pomogla tokom nadolazeće ekonomske krize,
"To će se odnositi na sve naše programe jer ćemo morati obezbijediti više novca kako bismo pomogli BiH da ispuni njene međunarodne obaveze, ali takođe i u smislu pomoći kod međunarodnih pozajmica, implementacije infrastrukturnih projekata i investicija", rekao je zamjenik šefa Delegacije Evropske komisije u BiH Boris Jaročevič.
On je dodao da za sada nema indicija da će ekonomska kriza značajnije pogoditi BiH, kao što će to biti slučaj s drugim zemljama u regionu i EU.
"Paket pomoći će iz tog razloga za sada biti ograničen i obuhvatiće desetak posto ukupnih budžeta evropskih programa za BiH. Međutim, vidjećemo šta će se događati naredne godine", rekao je Jaročevič i pojasnio da se implementacija svih evropskih programa dogovara sa domaćim autoritetima.
On je podsjetio da je EU prošle godine iz pretpristupnih fondova za BiH izdvojila 62 miliona evra, ove godine 75 miliona, naredne godine planira 90 miliona evra, a 2010. godine više od 100 miliona evra.
Jaročevič je rekao da ekonomska kriza u EU neće prouzrokovati smanjenje pretpristupne pomoći za BiH."Veoma smo zadovoljni dosadašnjom implementacijom programa. Srećemo se s problemima, kao što je to slučaj s bilo kojim programom u bilo kojoj zemlji, ali sa načinom korištenja fondova smo veoma zadovoljni", rekao je Jaročevič za "Nezavisnih novina".
Načelnik Odjeljenja za evropske integracije u Ministarstvu finansija Republike Srpske Vojin Mijatović rekao je da Vlada pozdravlja eventualnu odluku o mogućim ekonomskim paketima pomoći Evropske komisije prema BiH.
"Predstavnici Evropske komisije moraju kroz saradnju sa vlastima BiH zajednički da utvrde prioritetne sektore, tačnije da usmjere dodatna sredstva u sektore koji će pretrpjeti najveći udarac", rekao je Mijatović.
On je dodao da niko u ovom trenutku ne može sa sigurnošću predvidjeti u kom obimu će se svjetska finansijska kriza odraziti na BiH.
Posebna sjednica u BiH?
Poslanik Saveza nezavisnih socijaldemokrata u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Slavko Jovičić inicirao je zakazivanje posebne sjednice oba doma parlamenta na kojoj bi bila razmotrena privredna situacija u BiH kao posljedica globalne ekonomske krize.
Jovičić je inicijativu za zakazivanje sjednice o tački "Privredna i ekonomska situacija u BiH, odnosno ekonomska recesija i kolaps bankarskog sistema u mnogim državama svijeta i Evrope i refleksije tog stanja na BiH, odnosno na privredu i ukupno ekonomsko stanje u ovoj zemlji" uputio Predstavničkom domu, Kolegijumu i svim poslanicima.
On u inicijativi pojašnjava da stanje u kojem se nalazi BiH, odnosno cijeli ekonomski i privredni sistem, sigurno ne daju nimalo optimizma da će BiH uspjeti da izbjegne ekonomsku recesiju, koja se kao plima piramidalno širi na sve zemlje svijeta.
"Takav talas nikako neće moći zaobići BiH. Naprotiv, ovdje će se osjetiti još više nego u razvijenim zemljama i ja ne želim da me razno razni ekonomski `eksperti` ubjeđuju da će BiH mnogo lakše da prevaziđe ovu tešku ekonomsku i privrednu krizu. Jer, mi smo u `recesiji` od završetka rata, samo što to građanima niko ne želi da saopšti", istakao je Jovičić.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović izjavio je da predstoje godine velike neizvjesnosti, izazvane svjetskom finansijskom krizom koja sasvim sigurno neće zaobići region jugoistočne Evrope, te da globalna finansijska kriza zahtijeva globalne odgovore.
"Nema sumnje da će međunarodna finansijska kriza indirektno uticati na zemlje cijele regije i smanjiti njene izglede za nastavak visokih stopa ekonomskog rasta iz prethodnih godina", upozorio je Radmanović obraćajući se učesnicima Regionalnog ekonomskog foruma koji se održava u Ohridu.
Kada je riječ o BiH, Radmanović je naveo da se može očekivati da će se ekonomska kriza reflektovati na nekoliko ključnih segmenata.
"Bankarski krediti će biti skuplji, što će smanjiti obim investicija i likvidnost u privredi, obim ukupne tražnje roba i usluga i usporiti ekonomski rast. Drugo, postoji opravdan strah od smanjenja priliva direktinih stranih investicija, a recesija, koja će vjerovatno zahvatiti Evropu i regiju, kao naše najznačajnije spoljnotrgovinske partnere, nepovoljno će djelovati na izvoz, koji je naša nasušna potreba", objasnio je Radmanović.
On kaže da se može očekivati smanjenje vrijednosti doznaka od dijaspore, pogotovu ako dio iseljenika zbog recesije ostane bez posla, te da će dalja privatizacija državnog kapitala u preduzećima biti usporena, jer je trenutno nepovoljno vrijeme za njegovu prodaju.
(MONDO)